ZAGREB Na sljedećim parlamentarnim izborima na listama bi, bilo da ih predlažu stranke ili da su nezavisne, trebalo biti 40 posto žena. Tako bi se počela primjenjivati odredba koja je u zakon o ravnopravnosti ugrađena još 2008. godine, ali kako je u njoj stajalo da se povećanje žena na listama mora postići najkasnije za trećih redovitih izbora od stupnja zakona na snagu, bilo je nejasno kada primjena počinje, odnosi li se to na treće redovite izbore za parlament ili uključuje i izborni ciklus na lokalnim razinama.

Puno zastupnica

Premijer Zoran Milanović je predložio, a ministar uprave Arsen Bauk će »složiti« izmjene zakona tako da se na sljedećim parlamentarnim izborima uvede primjena takozvanih ženskih kvota. One će vrijediti i za lokalne izbore i izbore za Europski parlament koji će se održavati nakon 2015. godine. Prema sadašnjim zakonskim odredbama strankama koje ne budu imale na svojim listama najmanje 40 posto žena na parlamentarnim i izborima za Europskim parlament prijeti kazna od 50 tisuća kuna, a ako se to dogodi na lokalnim izborima kazna je 40 tisuća (županijske skupštine i gradska vijeća) i 20 tisuća kuna (gradska vijeća). Za stranke koje u izbornim kampanjama troše desetke milijuna kuna 50 tisuća kuna kazne ne bi trebalo biti veliki izdatak, pa je teško povjerovati da će po ženskim kvotama slagati svoje liste. 

Premijer Milanović pohvalio se kako je njegova stranka na prošlim izborima na listi imala 33 posto žena, te da Sabor baš zahvaljujući SDP-u ima veliki broj zastupnica. No, prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HNS-a Radmir Čačić ima još jači argument za ravnopravnost spolova u svojoj stranci. 

  – Od ukupnog broja ministara koje imamo u Vladi, 50 posto je žena, kazao je Čačić, čiji HNS od četiri člana Vlade ima dvije ministrice. Premijer na to nije ništa rekao, a u Vladi je od 17 SDP-ovaca tek jedna žena Milanaka Opačić. 

Nova pravila stečaja

Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da podaci o prosječnom dnevnom prometu u restoranima od 688 kuna ili 610 kuna u barovima pokazuje da oni s tako niskom razinom uopće ne bi mogli poslovati. Premijer Milanović upozorio je da uvođenje reda ne znači nikakav dodatni porez niti pritisak na gospodarstvo, ali da će Vlada inzistirati na tome da svi moraju plaćati svoje obveze. 

  – Kažu da je sloboda kada se čovjek pokorava zakonu, a ne pojedincu. Nije Biblija, Voltaire, rekao je premijer aludirajući tako i sam na svoje često pozivanje na Bibliju u posljednje vrijeme. 

  Od sljedeće godine Hrvatska će imati i nova stečajna pravila, koja prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, znače jaču vjerovničku autonomiju, odnosno odlučivat će onaj čiji je novac u pitanju te bolju zaštitu radnika. 

  Stečaj će od prvog do zaključnog ročišta moći trajati najviše godinu i pol, a dužnik odnosno tvrtka koja je u stečaju više neće moći predlagati preustroj jer će se konsolidacija obavljati u predstečajnoj nagodbi. Vjerovnici će jedini moći predlagati stečajni plan, odnosno mogu odlučiti hoće li tvrtku prodati ili će djelatnost prebaciti na novoosnovano poduzeće. Odluka će biti na njima jer oni tim, pojasnio je ministar, odlučuju što će biti s njihovim novcem. Uz to više neće biti moguće povući zakon o povlačenju stečaja, što je često dovodilo do toga da radnici nikada ne dobiju ni svoje tri zagarantirane plaće, jer bi se odgodom odgađalo otvaranje stečaja a time i isplata tri plaće radnicima. U Hrvatskoj je trenutno nešto više od 1.650 otvorenih nedovršenih stečajeva, od čega je njih 1.112 otvoreno lani, a 253 postupka su otvorena 2008. ili ranije. Još uvijek se na trgovačkim sudovima vode i postupci otvoreni devedesetih.