Sretan 8. mart

Žene su u Hrvatskoj i danas diskriminirane. Potplaćenost na poslu je, nažalost, tek jedan primjer

Bojana Mrvoš Pavić

Foto N. Reberšak

Foto N. Reberšak

Potplaćenost nije jedini, i sigurno ne najveći problem žena u Hrvatskoj danas. Problem je vrijednosni sustav i kako društvo tretira žene, što od njih očekuje, kako ih vidi, ističe Dalija Orešković



ZAGREB Gotovo 60 posto nezaposlenih u Hrvatskoj čine žene, pri zapošljavanju ih se diskriminira zbog dobi i majčinstva, potplaćenije su za devet posto od muškaraca na istim radnim mjestima – samo su neke od statistika na koje, nažalost, društvo prerijetko upozorava, najčešće tek o Danu žena. Brojni slučajevi, posebno unatrag dva mjeseca, pokazuju nešto još i puno gore – koliko žena i djece postaju žrtvama nasilja te koliko je još uvijek nazadan stav prema položaju žena općenito.


Istraživanje o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu, koje je provela Ikea u suradnji s agencijom Ipsos krajem prošle godine, pokazalo je da je jedna petina žena u Hrvatskoj, dakle dvadeset posto njih, osobno doživjelo diskriminaciju na radnom mjestu. Osim toga, žene gube radno mjesto ili bolji položaj na poslu po povratku s porodiljnog dopusta, dok poslodavci nemaju niti puno razumijevanja za odlazak na bolovanje zbog djeteta.


 Uravnoteženje obveza


Žene u Europi zarađuju devet posto manje u usporedbi s muškarcima na istoj poziciji – kaže istraživanje međunarodnog portala za plaće Paylab, čiji je dio i portal MojaPlaća u Hrvatskoj. Razlika u plaćama u korist muškaraca najčešće je rezultat toga što žene stavljaju svoje karijere na čekanje zbog majčinstva, jedan je od zaključaka istraživanja, jer potreba za uravnoteženjem obiteljskih i radnih obveza žene često prisiljava da preuzmu vremenski manje zahtjevan posao.




Žene su u Hrvatskoj, kaže istraživanje, u prosjeku šest posto lošije plaćene od muških kolega na istim radnim mjestima, što je, primjerice, i situacija u Finskoj. U Sloveniji su njihove plaće i osam posto niže, dok je najveća razlika u Litvi, 11 posto.


Postupno se percepcija žena promijenila u društvu s obzirom na njihove profesionalne težnje i sveukupnu slobodu izbora u osobnom životu. »Milenijalci«, kaže istraživanje, trenutno imaju mnogo više radnih mjesta i mogućnosti za napredovanje u karijeri nego prošle generacije. Zahvaljujući radnom iskustvu, imaju i veće samopouzdanje i ambicije.


– Potplaćenost nije jedini, i sigurno ne najveći problem žena u Hrvatskoj danas. Problem je vrijednosni sustav, i kako društvo u cjelini tretira žene, što od njih očekuje, kako ih vidi. Da je stav prema ženama vrlo nazadan, vidjelo se i iz rasprava prilikom ratifikacije Istanbulske konferencije. Vidjeli smo to, nažalost, i u crkvenim krugovima, koji bi u društvu trebali promicati duhovnost i duhovnu obnovu, a pozicionirali su žene kao drugotne – ističe Dalija Orešković, čelnica Starta i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.


Izaći iz četiri zida


Na pitanje što žene mogu same učiniti kako bi popravile svoj položaj u društvu, odgovara kako biti društveno aktivan i/ili graditi profesionalnu karijeru ne znači biti manje majkom, ili biti lošijom majkom, već dapače, znači biti majkom koja za djecu otvara neke nove mogućnosti i horizonte.


– Nipošto ne osuđujem žene koje su kućanice, no da bi se za sebe izborile, nužno je maknuti se iz četiri zida kuće, koliko god da veliku cijenu to ima – smatra Orešković.


»Nitko nas ne može učiniti inferiornima bez vlastitog pristanka«, citira Eleanor Roosevelt, dodajući kako je problem žena u Hrvatskoj što na drugotnu poziciju i same pristaju.



Tvrtke u kojima su u upravama i menadžmentu ravnopravno zastupljeni žene i muškarci, bilježe 35 posto veći povrat kapitala – pokazalo je zajedničko, jučer predstavljeno istraživanje »Žene u poslovnom svijetu« Hrvatske udruge poslodavaca i Deloittea, provedeno krajem prošle godine. Prikazuje stavove i razmišljanja 186 žena i muškaraca – menadžera na vodećim pozicijama tvrtki i financijskih institucija. Broj žena u upravama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi polagano raste, ali ih je još uvijek manje od 19 posto. Iako prema mišljenju 58 posto ispitanika žene i muškarci ostvaruju podjednake financijske rezultate (prodaja, dobit), čak 77 posto ih smatra kako muškarci brže ostvaruju profesionalni napredak. Gotovo je 60 posto sudionika istraživanja odgovorilo da su žene na izvršnim pozicijama vrlo često slabije plaćene od muškaraca. Čak je 57 posto sudionika konstatiralo da su na razgovorima za posao žene vrlo često izložene osobnim pitanjima poput planiranja obitelji.



U politiku, napominje, nije ušla da bi se afirmirala ili dokazivala, jer je svoju afirmaciju, i životnu i profesionalnu, ostvarila negdje drugdje.


– Onog trena kad je, međutim, prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije promarširao ispod moga prozora, shvatila sam da moram braniti prostor osobnih sloboda svojih kćeri, barem u onoj mjeri u kojoj sam ja te slobode uživala u njihovoj dobi. Bilo bi prirodno da kao društvo ne moramo braniti već osvojene pozicije, nego da idemo dalje – zaključuje Orešković.


Tatjana Divjak, trenerica životnih vještina, smatra da je obaveza svih onih koji su se izborili za sebe napraviti nešto za one koji u tome ne uspijevaju. Za sebe nešto napraviti mogu, kaže, žene koje su obrazovane, koje žive u pozitivnom okruženju, imaju neko zaleđe, no puno je onih koje to nemaju.


Pozitivni bunt


– Podržavam zato građansku inicijativu »spasime«, zahvaljujući kojoj osobe koje su na bilo koji način loše krenule u životu, koje sustav ne podržava, mogu osjetiti da nisu same. Vrijeme je da apsolutno svi podržimo bunt koji je u dubokoj biti iznimno pozitivan. Bitno je da osvještavanje krene od onih koji imaju, koji znaju i koji mogu, od kritične mase. Svi želimo sretno društvo, i sve nas je pogodila vijest s Paga zbog koje smo, bili svjesni toga ili ne, u posttraumatskom stresu – kaže Tatjana Divjak.


Vedrana Likan, jedna od top menadžerica u Hrvatskoj, direktorica vodeće međunarodne konzultantske tvrtke Colliers International za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, ističe kako sama, otkad ima mogućnost »stvari stavljati u njihov red i poredak«, promovira ravnopravnost spolova.


– Kako u kući, tako i na poslu. Brutalna je činjenica da nismo ravnopravne, i mišljenja sam da bez ravnopravnosti u kući, nema niti ravnopravnosti izvan nje. Sve kreće od kuće – zaključuje Likan.