Druge države EU-a su sukladno Dublinskom ugovoru najavile povrat izbjeglica u Hrvatsku / Foto Denis LOVROVIĆ
U sljedeća dva mjeseca moglo bi biti vraćeno više od 3.500 migranata. Članice iz središta EU-a odgovornost za azilante prebacuju na države na vanjskim granicama, ističe Julija Kranjec
ZAGREB – U Hrvatsku bi u sljedeća dva mjeseca moglo doći preko 3.500 migranata, ali ne iz smjera istoka, već zapada. Naime, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, za ukupno 3.493 osobe koje su prešle preko Hrvatske, druge države EU-a su sukladno Dublinskom ugovoru najavile povrat izbjeglica.
Radi se o onima koji nisu dobili azil u državama gdje su na kraju došli, a koji su prvo registrirani u Hrvatskoj. Odnosno, mogli su biti i u Grčkoj, ali je ona izuzeta povrata zbog presude Europskog suda po kojoj se u toj državi ne poštuju ljudska prava izbjeglica. Sada se postavlja pitanje je li Hrvatska spremna za prihvat tolikog broja tražitelja azila?
Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je u ponedjeljak da će migrantski logor u Calaisu, zloglasna »Džungla«, biti srušen do kraja godine, a tražitelji azila bit će razmješteni širom zemlje.
»Došao sam u Calais da bih potvrdio odluku koju sam donio s vladom… da će logor definitivno, posve i brzo biti srušen, a to znači do kraja godine«, rekao je Hollande u povodu svojeg prvog posjeta Calaisu u svojstvu predsjednika. Hollande je pozvao britanske vlasti da pomognu u pružanju pomoći migrantima, većina kojih se očajnički želi domoći Velike Britanije. (H)
Gledano iz sadašnje pozicije – nije. Postoje dva centra za tražitelje azila, Porin u Zagrebu i Kutina, i oni su već u ovom trenutku puni. Čak i da nisu, njihov je kapacitet oko 600 osoba, odnosno gotovo šest puta manji od broja onih koji bi u sljedeća dva mjeseca mogli doći iz smjera zapada. MUP do jučer nije odgovorio kakav im je plan s takvim potencijalnim priljevom. No, ne da nisu odgovorili medijima, nego ni volonterima koji rade na zbrinjavanju, a koji su ih i prije upozoravali na ovu mogućnost.
Logističke pripreme
– Nama su naši kolege iz Austrije prije dva mjeseca najavili da su tamošnje vlasti počele donositi odluke o povratku, i to bi se u konačnici moglo odnositi na puno veći broj od ovih 3.500 ljudi. Mi smo odmah upozorili MUP na to i poslali im upit što misle napraviti po tom pitanju. Do danas nismo dobili odgovor – kazala nam je Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije, jedne od vodećih udruga u Hrvatskoj kad je rad s izbjeglicama i azilantima u pitanju. Dapače, ističe Kranjec, ministar Vlaho Orepić je tijekom ljeta u jednom trenutku javno kazao kako ti podaci nisu točni. No, sad se ispostavlja da jesu.
– U ovom trenutku u Porinu u Zagrebu je više od 600 osoba, i to je već probijanje kapaciteta. Ljudi spavaju na madracima po hodnicima, nastaju redovi kod podjele hrane i teško da se tamo može poslati više ljudi – objašnjava aktivistica stanje u najvećem centru za tražitelje azila u Hrvatskoj. Ističe kako priprema za ovoliki broj ljudi koliko bi u Hrvatsku trebalo biti vraćeno zahtijeva velike logističke pripreme.
Susret »Izazovi milosrđa: Prihvat i integracija izbjeglica i migranata – Dijalog i Ljubav«, na kojem će biskupi i predstavnici europskih biskupskih konferencija raspravljati o različitim oblicima integracije migranata, predavanjem je u ponedjeljak u Madridu otvorio predsjednik Komisije za migracije Vijeća europskih biskupskih konferencija, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Kardinal Bozanić je, kako je priopćio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, podsjetio na poziv Svetoga Oca Franje da u migrantima gledamo svoju braću i sestre. Ocijenio je kako priljev migranata i posljedice koje s njime dolaze mijenjaju lice i izgled Europe te poručio kako je dužnost politike da pronađe prikladna rješenja za aktualno pitanje migracija. Poželjnim smatra da državne vlasti tragaju za onim rješenjima koja uvažavaju dostojanstvo ljudske osobe, opće dobro, solidarnost i supsidijarnost.
Dodao je kako onaj koji dočekuje i prihvaća treba biti potaknut solidarnošću i ljubavlju, koje čine da u drugome možemo prepoznati potrebitog koji traži pomoć. Pozvan je, dodao je, i prepoznati te poštovati kulturu onoga koji kuca na vrata. (Hina)
– Prije svega, ide zima pa ljudima treba osigurati krov nad glavom i grijanje. No, tu nisu samo zidovi bitni, važno je imati i ljudske resurse, od kuhanja, preko rada s tražiteljima azila, pa i do psihološke pomoći. Jer, ne zaboravimo, većina tih ljudi dolazi iz ratom pogođenih područja te je pod traumama – kaže Kranjec, dodajući i podatak o velikom broju djece, što znači i potrebu rješavanja pitanja obrazovanja. Smatra kako aktiviranje zatvorenih objekta u Ježevu i Tovarniku ne bi bila najsretnija rješenja, jer se radi o zatvorenim objektima, koji ne omogućavaju azilantima sva prava koja prema zakonima imaju.
Iako je sve izvjesnije da je MUP u ovom trenutku nespreman za potencijalno veliki broj tražitelja azila koji bi se vratili sa zapada, aktivistica CMS-a ističe kako se ne može tražiti od same Hrvatske da rješava sve probleme azilanata.
Problem migranata trebao institucionalno riješiti na razini EU
– Mi od početka upozoravamo da bi se problem migranata trebao institucionalno riješiti na razini čitave Europske unije. Na početku krize prije više od godinu dana sama je Njemačka kazala kako Dublinski sporazum stavljaju pod suspenziju, da bi ga se sad ponovno vadilo na stol i po njemu vraćali ljude u Hrvatsku. Taj je dokument nastao na potpuno drugačijim osnovama te se pokazao neefikasnim u ovoj krizi. Članice iz središta EU-a sad jednostavno pokušavaju odgovornost za azilante prebaciti na države na vanjskim granicama, a to nije dobra solucija. Rješenje se treba naći na razini čitave Unije – smatra Kranjec.
