Naslijeđe ratova

Zemlja koja ne zna što bi s ratnicima: Svaki deveti umirovljenik je bio ratnik, izdvajanja su sve veća i veća

Jagoda Marić

snimio Denis Lovrović

snimio Denis Lovrović

Broj umirovljenika po posebnim propisima, pa tako i broj onih koji su mirovinu stekli na osnovu sudjelovanja u ratu, ne mijenja se bitno posljednjih desetak godina, jedino se povećava iznos potreban za njihovu isplatu i već je premašio šest milijardi kuna.



ZAGREB – Svaki sedmi umirovljenik u Hrvatskoj, od njih više od milijun i 230 tisuća, svoju je mirovinu stekao na osnovu posebnog propisa u obračunu mjesečnog primanja, što znači da imaju određene beneficije u odnosu na ostale umirovljenike, zato što su primjerice, akademici, saborski zastupnici, radnici oboljeli od azbestoze, pomorci, pripadnici JNA i HV-a, ali i sudionici NOR-a i Domovinskog rata.


No, činjenica da se u najveće broju, od  ukupno 177 tisuća mirovina po posebnim propisima,  radi o mirovinama koje primaju sudionici rata, bilo Drugog svjetskog ili  Domovinskog rata, govori i  o nedaćama na teritoriju Hrvatske u posljednjim desetljećima, ali i tome da je država uvijek vidjela umirovljenje kao jedini način skrbi o  ljudima koji su bili u ratu.


Tako je, prema posljednjim statističkim podacima Hrvatskog zavoda za  mirovinsko osiguranje, svaki deveti umirovljeni to postao na osnovu svog sudjelovanja u ratu.  Više od 143 tisuće hrvatskih umirovljenika bili su ili hrvatski branitelji, ili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ili pripadnici NOR-a ili Domovinske vojske, odnosno pripadnici ustaških i domobranskih postrojbi. U to nisu uračunati umirovljenici kojima su primanja određena na osnovu toga što su bili profesionalni vojnici u Hrvatskoj vojsci ili JNA.


Sve veća izdvajanja




Broj umirovljenika po posebnim propisima, pa tako i broj onih koji su mirovinu stekli na osnovu sudjelovanja u ratu, ne mijenja se bitno posljednjih desetak godina, jedino se povećava iznos potreban za njihovu isplatu i već je premašio šest milijardi kuna.


Razlika je jedino u tome da se u odnosu na primjerice prije 13 godina promijenio broj korisnika po pojedinim kategorijama. Tako su još 2004.  najbrojniju skupinu činili sudionici NOR-a kojih je bilo čak 68 tisuća dok ih prema posljednjim podacima nešto manje od 15 tisuća. Broj umirovljenih pripadnika Domovinske vojske također se smanjio za  gotovo pet puta i sada tu mirovinu prima nešto manje od sedam tisuća penzionera, dok ih je prije 13 godina bilo  više od 30 tisuća. I sada, 72 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, Hrvatska isplaćuje ukupno više od 21 tisuću mirovina njegovim sudionicima ili njihovim obiteljima.


U međuvremenu se značajno povećao broj umirovljenih branitelja iz Domovinskog rata. Trenutno, prema statističkim podacima HZMO-a, mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata dobiva 71.769 branitelja, što je 39,5 tisuća više nego prije 13 godina.  Godišnjaci HZMO-a nude i podatak  da se isplaćuje još nešto više od 33 tisuće ima mirovine priznate po općim propisima, ali uz određene povlastice koje im omogućuje Zakon o pravima branitelja. Prema međunarodnom ugovoru s Bosnom i Hercegovinom  Hrvatska isplaćuje i dodatak, u prosjeku od 2,8 tisuća kuna, pripadnicima HVO-a kojima je status ratnog veterana ili vojnog invalida priznat u toj državi. Njih je 6.815.


Sabor širi listu


Sve te brojke mogle bi se promijeniti ako Sabor usvoji novi zakon o pravima Hrvatskih branitelja, koji će uz postojećih pola milijuna branitelja, dodatnom broju građana omogućiti da steknu taj status, kao i status Hrvatskog ratnog vojnog invalida. Svima sa  bilo kojim od tih statusa omogućava se povoljniji i raniji odlazak u mirovinu.


U Ministarstvu branitelja objasnili su da se »dosadašnje definiranje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno uvjeta pripadnosti određenoj postrojbi i vremenu provedenom u njoj pokazalo  neadekvatnim, jer mnogi koji su zaista sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno dali svoj doprinos u Domovinskom ratu nisu mogli ostvariti status te su tako ostali izvan sustava«.


Prema novim pravilima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju. Ta službena evidencija, koja je kroz Registar branitelja dosad bila poznata i javnosti, ubuduće će biti na raspolaganju samo upravnim tijelima, pa će u svakom trenutku jedino ona i znati  je li i za koliko porastao broj hrvatskih branitelja.  Zakon je otvorio mogućnost i pripadnicima HVO-a da naknadno reguliraju svoj status iako su rokovi za ostvarivanje prava iz međudržavnog ugovora odavno istekli.