foto: arhiva NL
Snižavanje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto imalo bi puno veći učinak za hrvatske građane u smislu veće potrošnje i rasta standarda nego ovo inzistiranje na najnižoj stopi od 5 posto za kruh, mlijeko, knjige, novine, lijekove i ortopedska pomagala. Zadržavanjem sve tri stope PDV-a, umjesto dvije s početkom 2018. godine, kako je prvotno bilo definirano, građanima će ostati milijarda kuna manje.
Dok iz Mosta procjenjuju da opću stopu PDV-a još ne treba smanjivati na 24 posto, voditelj radne skupine koja je kreirala inicijalni prijedlog aktualne porezne reforme Željko Lovrinčević smatra da je pod populističkom agendom »zaštitimo kruh i mlijeko« hrvatskim građanima zapravo oduzeta prilika da zadrže milijardu kuna više u svojim džepovima.
Manji učinak
– Snižavanje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto imalo bi puno veći učinak za hrvatske građane u smislu veće potrošnje i rasta standarda nego ovo inzistiranje na najnižoj stopi od 5 posto za kruh, mlijeko, knjige, novine, lijekove i ortopedska pomagala. Zadržavanjem sve tri stope PDV-a, umjesto dvije s početkom 2018. godine, kako je prvotno bilo definirano, građanima će ostati milijarda kuna manje.
S aspekta ministra financija, to je povoljnija opcija jer to znači milijardu kuna više u državnom proračunu, kaže Lovrinčević. On pritom stavlja fokus na još jedan aspekt, a to da je s početkom 2018. trebala smanjiti i sadašnja stopa PDV-a s 13 na 12 posto, što bi još dodatno smanjilo cijenu električne energije, nekih komunalija i poljoprivrednog repromaterijala koji su ovom poreznom reformom »ušli« u ovu sniženu stopu PDV-a.
Benefite bi imao i onaj dio turističkog sektora na kojeg se i sada primjenjuje stopa PDV-a od 13 posto, a tiču se usluga smještaja, smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima za iznajmljivanje u turizmu, uključujući kampove i plovne objekte za nautički turizam. Lovrinčević tvrdi kako u inicijalnom prijedlogu porezne reforme na kojoj je zajedno s još tridesetak stručnjaka radio, taj dio turističkih usluga nije niti bio predviđen za prelazak u stopu od 25 posto, pa ispada da sve priče i »busanja« o tome kako se u ovom usuglašavanju između koalicijskih partnera uspio »spasiti« dio ugostiteljstva u hotelima padaju u vodu.
U trećem kvartalu Hrvatska je došla blizu stope rasta od 3 posto, međutim, pokazuju se i određene naznake usporavanja ekonomije koja hitno treba dodatni impuls da bi se održala ova dinamika rasta. Ova porezna reforma, kroz rasterećenje poreza na dohodak i poreza na dobit trebala bi biti taj dodatni impuls investicijama i potrošnji, međutim, sama po sebi nije dovoljna i moraju je pratiti reforme i po drugim resorima. Zabrinjava što zasad nema naznaka da se se takvo što događa i u drugim ministarstvima, čak ni u smislu pokrenutih incijativa na Vladi, a svjedočimo da je dio ministara bio i u prošlom sazivu Vlade, ističe Željko Lovrinčević.
– Inicijalni paket porezne reforme, s dvije smanjene opće stope PDV-a od početka 2018. godine, nosio je porezno rasterećenje oko 1,1 posto BDP-a odnosno oko 3,8 milijardi kuna poticaja kompletnom gospodarstvu dok je sada to rasterećenje svedeno na oko 0,6 posto BDP-a, ali će zato biti zaštićenija pozicija bilance Ministarstva financija, kaže Lovrinčević. On ističe da je ideja i cilj bio čim više pojednostaviti porezni sustav i dati čim veći poticaj građanima. Međutim, sa zadržavanjem tri stope PDV-a i novom raspodjelom dobara i usluga unutar tih stopa, Lovrinčević smatra kako će sustav PDV-a biti još i složeniji u odnosu na sadašnji, a financijski učinak cijele reforme bitno manji.
Porez na nekretnine
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica smatra kako intencija da se porezni sustav pojednostavi ne bi trebalo biti relevantno kod reforme jer, dodaje, to može imati štetne posljedice za efikasnost, konkuretnost i socijalnu osjetljivost sustava. Doduše, u prijedlogu ove porezne reforme Tica vidi i naznake modernog pristupa koji se primjenjuje u svim državama koje su visoko integrirane u Europskoj uniji, a koje poreznu politiku koriste za realnu deprecijaciju odnosno povećanje konkuretnosti domaćih dobara u cjenovnom smislu. Tica ipak ocjenjuje kako je kod definiranja PDV-a princip konkuretnosti u potpunosti bio ignoriran, a pozdravlja uvođenje poreza na nekretnine, čiji je veliki zagovornik.
Ravnopravan odnos
– Hrvatska ima 1,4 milijuna kućanstava i 2,5 milijuna stanova. Ako ćemo u idućih trideset godina sagraditi još pola milijuna stanova, ova zemlja postat će jedna velika pustinja i spavaonica iz koje će ljudi odlaziti raditi negdje drugdje. Stanovi i kuće ne otvaraju radna mjesta, pogotovo ne takva s dobrim plaćama i u sektorima s dodanom vrijednošću koji će biti primamljivi mladim ljudima i zbog kojih će ostajati u Hrvatskoj. Ne možete oporezivati rad, poduzetništvo, a s druge strane štititi vlasnike nekretnina jer su resursi ograničeni, zaključuje Tica, te podsjeća kako su nekretnine u Hrvatskoj i do pet puta manje oporezivane u odnosu na zemlje EU-a.
Ništa kao porezi i porezna reforma ne izaziva toliko diskusije, pa je tako, s druge strane, ekonomski analitičar Guste Santini apsolutno protiv uvođenja poreza na imovinu, pa tako i na nekretnine. Smatra kako je to u državi kakva je Hrvatska nedopustivo. On je napravio i svoj prijedlog porezne reforme na inicijativu drvnog klastera. Među najznačajnije postulate njegovog viđenja porezne reforme podizanje je neoporezivog dijela dohotka na čak 5.000 kuna, naspram Vladinih 3.800 kuna, a zadržao bi i sadašnje tri stope, ali snižene na 10, 20 i 30 posto. Zalaže se i za povrat zaštitne kamate na kapital, prohibitivno bi oporezivao zaštitu okoliša, a zanimljivo da je jedan od rijetkih koji se protivi preferencijalnoj stopi PDV-a za turizam.
– Svi djelovi Hrvatske i njezinog gospodarstva moraju imati približno ravnopravan odnos. Osim toga, nitko nije napravio cost-benefit analizu koja bi pokazala koliko mi to ustvari dobijemo od našeg turizma. Situacija u kojoj jedna gospodarska aktivnost drži gotovo 20 posto BDP-a jedne države je opasna, smatra Santini.
Učinci tek 2018.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marijana Ivanov smatra da reformu poreznog sustava svakako treba provesti, međutim, da vidljive učinke treba očekivati tek u 2018. godini, kada se cijeli sustav i porezni obveznici uzajamno prilagode. Dodaje i da su se u ovoj reformi obuhvatili praktički svi segmenti stvaranja ekonomske vrijednosti koja može biti predmetom oporezivanja, kao i međusobne interakcije.
– Ako dođe do situacije da se ne prihvati ovakva cjelovita porezna reforma, onda bolje da se u poreznom sustavu ne mijenja ništa, poruka je ove makroekonomistice Vladi i saborskim zastupnicima.
