Nedostatak radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva ključan je problem ove turističke sezone na hrvatskoj obali Jadrana. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traga se za još nešto manje od 15.000 radnika. Najtraženiji su prodavači, konobari, čistačice…

Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da na području Opatijske rivijere neki ugostitelji skraćuju radno vrijeme u »srcu« turističke sezone, zatvaraju kuhinje pa čak i cijele objekte jer ne mogu naći adekvatnu radnu snagu. Nedostatak kadrova ponajprije se održava na kvalitetu usluge. Tako se može vidjeti kako na kupalištu petozvjezdanog opatijskog hotela gosti sami postavljaju suncobrane i ležaljke, kako predugo čekaju na ugostiteljsku uslugu…

Dugotrajan proces

Vlada RH početkom lipnja izdala je kvote za zapošljavanje radne snage iz trećih zemalja što je ugostiteljstvu i turizmu trebalo osigurati 8.660 radnih dozvola. Međutim, sam proces zapošljavanja stranih radnika, mnogi smatraju, traje predugo. Poslodavci kojima kronično nedostaje radne snage smatraju da sustav ne funkcionira dovoljno brzo. Mnogi tvrde da proces zapošljavanja traje i do tri mjeseca, te kako kvote iz lipnja za ovu sezonu ne znače apsolutno ništa. Na ubrzavanje birokratskih procesa zapošljavanja stranih državljana apelirali su iz Udruženja ugostitelja Zagreb, a na sličan način razmišljaju i u Udruženju obrtnika Opatija – Lovran – Matulji – Mošćenička Draga.

– Proces zapošljavanja stranaca je predug, traje i po nekoliko tjedana. Treba ga pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti. Smatram da je sada, u trenutku kada kronično nedostaje radne snage, pravo vrijeme da se potpuno liberalizira tržište radne snage i to na način da se domaćem čovjeku omogući da radi dva i više poslova, odnosno da mu se omogući da stupa u radni odnos s više poslodavaca. Tom maksimalnom liberalizacijom na domaćem tržištu pronašli bi one koji žele više raditi i zaraditi i osigurali bi potrebnu radnu snagu.

Naši ljudi ne odlaze u Irsku zato da bi gore radili 5-6 sati dnevno, oni odlaze gore raditi 12 do 15 sati, da bi za to bili plaćeni i zaradili – govori Mauricio Počekaj, predsjednik Udruženja obrtnika Opatija-Lovran-Matulji-Mošćenička Draga navodeći kako je na području Opatijske rivijere bilo podosta interesa za zapošljavanje žitelja Bosne i Hercegovine i Makedonije. Međutim, dodaje, kako se često događalo i kako su na rad stigli potpuno neadekvatni radnici te su zbog toga poslodavci prisiljeni ponavljati dugotrajan proces zapošljavanja stranaca.

Strani radnici

Na samom kraju lipnja ove godine u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje evidentirano je bilo 7.795 aktivnih osiguranika stranih državljana i osoba bez državljanstva zaposlenih na području Republike Hrvatske. Ukupan broj osiguranika na isti dan po svim osnovama osiguranja bio je 1.554.821. Prema statistikama MUP-a RH najbrojniji strani radnici na području PGŽ-a su oni iz Bosne i Hercegovine (1.547). Oni čine čak 57 posto ukupno zaposlenih stranih državljana na navedenom prostoru. Na drugom mjestu po broju izdanih dozvola za rad su Srbi (422), zatim Makedonci (215) te Ukrajinci (203). Najviše radnika stranih državljana na području PGŽ-a zaposleno je u građevinarstvu (1.059), zatim u turizmu i ugostiteljstvu (933), brodogradnji (448)… Iz Europskog gospodarskog prostora u PGŽ-u trenutno radi 351 radnik. Najviše odobrenih privremenih boravaka dobili su državljani Italije (142), slijede Slovenci (59), Nijemci (24)…