Na doradi

Želite saznati stvarne vlasnike tvrtki? Platite!

Jagoda Marić

Foto Reuters

Foto Reuters

Iako je ministarstvo financija olabavilo pristup Registru novih vlasnika, on istinski neće biti dostupan javnosti jer će građani morati podnositi zahtjev i platiti naknadu, tako da će nove odredbe većinu odgovoriti od pokušaja da doznaju tko se skriva iza pojedine tvrtke



ZAGREB Drugi put u manje od godinu dana Hrvatska će popravljati zakonodavstvo koje uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Potpuno novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma stupio je na snagu početkom ove godine, ali već sada, Ministarstvo financija predlaže nove izmjene zbog usklađivanja s europskom direktivom, odnosno zbog provođenja preporuka MONEYVAL-a, ekspertnog tima Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).


Argument je to koji i Ministarstvo financija ističe kao razlog zbog kojeg predlaže donošenje zakona po hitnoj proceduri jer, želi izbjeći situaciju u kojoj bi na predstojećoj plenarnoj sjednici MONEYVAL-a u prosincu bio donesen zaključak da Republika Hrvatska nije postigla dovoljan napredak u odnosu na preporuke MONEYVAL-a. U tom slučaju moglo bi se, navodi se u obrazloženju prijedloga koji je upućen u javno savjetovanje, dogoditi da se države pozovu na to da uvedu obvezu provođenja mjera pojačane dubinske analize za fizičke i pravne osobe iz Hrvatske. To bi onda značilo zahtjeve za dostavom dodatne dokumentacije, otežano uspostavljanje i pojačano praćenje poslovnih odnosa s poslovnih subjektima Hrvatske, što bi otežalo poslovanje hrvatskim tvrtkama u inozemstvu.


Opravdani interes


Obveza Hrvatske da doradi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma otvarala je mogućnost da Vlada dodatno učini transparentnim Registar stvarnih vlasnika poslovnih subjekata koji bi, nadale su se posebice nevladine udruge, onda postao dostupan javnosti. To se, iako se u prijedlogu zakona govori o javnosti Registra, ipak neće dogoditi, iako je Ministarstvo financija malo »olabavilo« pravila.





Ministarstvo financija u svom obrazloženju navodi da se stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj, može ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što, po njima, potvrđuje i činjenicu da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj »crnoj listi« nekooperativnih jurisdikcija prema FATF-u, međunarodnoj grupi za financijsku akciju protiv pranja novca. Ističu se i podaci o radu Ureda za sprječavanja pranja novca za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2017., koji pokazuju trend stalnog porasta broja slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranja terorizma što ih Ured dostavlja nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje. U tom je razdoblju Ured analizirao ukupno 50.504 transakcije povezane s 7.705 fizičkih osoba i 3.726 pravnih osoba kao sudionika u transakcijama. Izdao je 271 nalog za blokadom sumnjivih transakcija u ukupnoj vrijednosti sumnjivih transakcija od 250 milijuna kuna.



Prema sadašnjem zakonu pravo na uvid u Registar stvarnih vlasnika imaju državne institucije i pravne i fizičke osobe koje dokažu da imaju opravdani pravni interes doznati tko su stvarni vlasnici neke tvrtke ili korporacije. Izmjenama se u zakonu pristup registra dopušta pravnim i fizičkim osobama i iz njega nestaje da moraju dokazati opravdani pravni interes, no navodi se da će ministar financija pravilnikom propisati, među ostalim, i »način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podacima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba«.


Iako neće morati dokazivati opravdani pravni interes za provjeru podataka o stranim vlasnicima, građani će morati podnositi zahtjev i za dostavu podataka morat će platiti naknadu, tako da je potpuno jasno da će te odredbe veliku većinu odgovoriti od pokušaja da doznaju tko se skriva iza pojedine tvrtke.


Procjena rizika


Hrvatska novim izmjenama u zakon mora ugraditi izradu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, a o rezultatima je Vlada dužna obavijestiti Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice, ali i javnost. Novost je da se detaljnije propisuje postupak procjene rizika koju provode banke i drugi obveznici u odnosu na stranku, pa se u slučaju dubinske analize stranke, dodaju novi čimbenici rizika o kojima se osobito treba voditi računa, pa na potencijalno viši rizik upućuju transakcije koje su povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

Po prvi put se navodi i to da će se mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma primjenjivati i na one koji se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.