Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
18. siječnja 2020.
Proračun pod upitnikom

Zbog sudskih tužbi i međunarodnih arbitraža Hrvatskoj prijeti gubitak od 10 milijardi kuna

Foto/Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto/Tomislav Miletic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 13. prosinac 2019. u 17:04 2019-12-13T17:04:00+01:00

Već sada neke pojedinačne tužbe koje su podnijeli zaposleni u javnom sektoru država je pravomoćno izgubila, a ako službenici krenu masovno tužiti državu, iznos bi se mogao popeti na dvije milijarde kuna. Najskuplja je tužba ona koju je na arbitraži u Washingtonu protiv Hrvatske pokrenuo MOL zbog toga što država nije preuzela plinski biznis od Ine. 

ZAGREB - Odluka Vrhovnog suda da liječnici imaju pravo na plaćene dodatke i kod obračunavanja prekovremenih sati, koja bi državu u konačnici mogla koštati i do milijardu i pol, nije jedina financijska prijetnja koja bi mogla uslijediti nakon sudskih odluka.

Država je suočena s tužbama i s domaćih sudova i međunarodnih arbitraža, od kojih su pojedine vrijedne i do milijardu dolara, a ukupna vrijednost tih sporova koji su trenutno otvoreni sigurno je veća od deset milijardi kuna.

Već sada neke pojedinačne tužbe koje su podnijeli zaposleni u javnom sektoru država je pravomoćno izgubila, a ako službenici krenu masovno tužiti državu, iznos bi se mogao popeti na dvije milijarde kuna.

I Čačić tuži

Radi se o tome da je država 1. siječnja 2016. godine svim zaposlenima u javnom sektoru trebala povećati osnovicu za šest posto, jer je prema sporazumu sa sindikatima ona umanjena zbog krize, uz dogovor da će rasti kad dva kvartala zaredom BDP bude rastao dva posto.

Sindikati su očekivali rast od početka 2016. godine, ali to se nije dogodilo pa su krenuli u pilot-tužbe od kojih su u nekima već donesene pravomoćne presude.

Potvrdio nam je to Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji otkriva da u pilot-tužbama njihovi članovi već imaju desetak pravomoćnih i oko 60 prvostupanjskih presuda.

- Svakom zaposlenom država u 2016. godini duguje 80 posto plaće. Na kraju je to u državnoj upravi i javnom sektoru ukupno oko dvije milijarde kuna, procjenjuje Ribić.

Uz to, baš je jučer varaždinski župan Radimir Čačić najavio da će podići kaznenu prijavu protiv odgovornih u Vladi ako država Varaždinskoj županiji u roku od osam dana ne plati dug od 49,2 milijuna kuna za troškove izgradnje škola po modelu javno-privatnog partnerstva.

Županija ima pravomoćnu presudu protiv države koja je prestala plaćati svoj udio u JPP-u po kojem se grade 32 škole. Pitanje je i koliko je još takvih situacija u kojima država ne plaća svoju obvezu u JPP-u, kao što je to jedno vrijeme bilo i s rukometnim dvoranama.

Najskuplji rizik

Najskuplja je tužba ona koju je na arbitraži u Washingtonu protiv Hrvatske pokrenuo MOL zbog toga što država nije preuzela plinski biznis od Ine.

Vrijednost tog spora je milijardu dolara, a kako je MOL vlasnik gotovo 50 posto dionica Ine, pripala bi mu tek i polovica odštetnog zahtjeva.

Protiv države se na arbitraži u Washingtonu vodi još pet sporova, od toga su četiri pokrenule banke zbog konverzije »švicaraca«. S obzirom na stav Europske komisije da se izvan snage stave bilateralni ugovori o zaštiti ulaganja među državama članicama, na koje se banke pozivaju, te tužbe možda se, ako ih banke i dobiju, neće moći naplatiti u EU-u.

No, banke očekuju da bi im u dijelu zahtjeva za pravo mogao dati Europski sud što opet znači financijsko opterećenje za proračun.

U sljedećim godinama u proračunu nije rezerviran novac ni za dio ovih zahtjeva jer to u Hrvatskoj država, za razliku od kompanija, i ne čini. Upozorava na to i analitičar Željko Lovrinčević koji kaže da na jednom mjestu nijedna vlada nikada nije vodila evidenciju o sporovima koji se protiv nje vode niti za to rezervirala novac.

- Svaka nova presuda je uvijek iznenađenje i znači izvanredno stanje u proračunu. Kao da nitko ne razmišlja o tome da bi država mogla izgubiti neki spor. Tako je bilo s jamstvima za Uljanik, tako je sada s liječničkim tužbama, upozorava Lovrinčević.

On navodi da su Uljanik i odluka Vrhovnog suda došli u dobrim godinama, kad se proračun punio iznad planova zbog dobre turističke sezone, ali je pitanje koliko će to trajati i hoće li neke presude dolaziti u vrijeme stagnacije.

- Država bi, kao i tvrtke, trebala imati rezerviran dio novca za plaćanje presuda. Za to uostalom služi i proračunska zaliha, ali ona se često potroši u druge svrhe i nije dovoljna. Kao što jamstvena pričuva nije bila dosta za Uljanik.

Dovoljna je samo jedna presuda, ona za MOL, da svi proračunski planovi u sljedeće tri godine padnu u vodu, zaključuje Lovrinčević.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.