Pri zbrinjavanju osoba pogođenih katastrofalnom poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji i obnovi uništene imovine bilo je niz propusta koji su ugrozili ljudska prava. To je sukus Izvješća o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe izazvane poplavom kojega je pučka pravobraniteljica Lora Vidović dostavila Hrvatskom saboru.

Vidović je na konferenciji za novinare iznijela niz primjedbi, ali i preporuka kako bi se u sljedećoj sličnoj situaciji pomoć ugroženima efikasnije organizirala. Kazala je da je nužno napraviti sveobuhvatnu evidenciju o svim stradalnicima.

– Nije vođena evidencija o ljudima koji su mijenjali smještaj, nije vođena evidencija o tome koji ljudi su dobili pomoć i kakvu, kazala je Vidović i dodala da su zbog toga neki ljudi dobivali dva hladnjaka, a neki ni jedan. Zbog nepostojanja evidencije nema ni individualnih kartona, koji bi bilo potrebno izraditi i za evakuirane osobe, ali i za one kojima su pogoršani životni uvjeti, što povećava mogućnost zloporabe.

Vidović je sa svojim suradnicima proteklih mjeseci više puta obišla poplavljena područja, a kao poseban problem istaknula je smještaj u kontejnerskim naseljima.

– Ona su u prvom trenutku bila dobra rješenja, ali nisu primjerena za dugotrajniji boravak, kazala je pučka pravobraniteljica. Navela je primjer Račinovaca gdje u naselju živi 80 ljudi, imaju samo dva stroja za pranje rublja, od kojih je jedan pokvaren, a rublje suše na krevetima jer nemaju gdje drugdje. Kazala je i da se griju pomoću klimatizacijskih uređaja što je loše, ljudima je hladno, a ako se uređaji pokvare potrebno im je dopuštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za popravak. Vidović se zalaže za to da se propišu standardi kolektivnog smještaja.

Pučka pravobraniteljica kazala je i da Vlada treba odrediti kriterije za distribuciju financijske pomoći. U prvom krugu Crveni križ je davao 4.000 kuna pomoći svim poplavljenima, a u drugome 4.000 kuna onima koji imaju odluku Ministarstva o obnovi.

– Loše je da se humanitarna pomoć uvjetuje vlasništvom kao kriterijem, rekla je Vidović. Upozorila je i na nužno povećanje pružanja psihosocijalne pomoći. Evakuiranih je oko 13.000, a do rujna je psihosocijalnu pomoć zatražilo i dobilo njih tek oko 150. Probleme je registrirala i u postupku sanacije i obnove. Za obnovu nema prioriteta, a to bi po pučkoj pravobraniteljici trebale biti obitelji s djecom, zatim stari i nemoćni. Ljudima koji se još ne mogu vratiti u svoje domove stižu uplatnice za komunalne usluge poput odvoza smeća ili dimnjačarskih usluga za domove koji su uništeni.

Vidović je naglasila da joj cilj nije prozivati, a »u kriznoj situaciji država je preuzela odgovornost i vrlo brzo proglasila katastrofu«. Propusta je bilo, a cilj je urediti sistem tako da ih sljedeći put ne bude, bez traženja krivaca, zaključila je Vidović.