U zakon se vraća i mogućnost ugovaranja produžene primjene KU-a. Ministarstvo je pristalo na gotovo sve zahtjeve sindikata, a jedini element u kojem nije u cijelosti prihvatilo sindikalne zahtjeve je sudski iznos naknade štete u slučaju neopravdanog razloga za otkaz
ZAGREB Poslodavci, sindikati i predstavnici ministarstva rada i mirovinskog sustava danas nastavljaju razgovore o novom Zakonu o radu (ZOR), koji će istovremeno biti pušten i u javnu raspravu.
Pregovori se nastavljaju nakon što je resorno ministarstvo pristalo na gotovo sve zahtjeve sindikata pa je tako iz zakonskog prijedloga izbačen financijski uvjetovani otkaz, a plaća će se i dalje moći regulirati pravilnikom o radu.
Otpremnine ostaju
Međutim, takva preraspodjela moći će se ugovoriti isključivo kolektivnim ugovorom s tim da u periodu od četiri uzastopna mjeseca prosječna tjedna satnica radnika ne prelazi maksimalnih 48 sati.
I dok je prema sadašnjem zakonskom rješenju maksimalan broj prekovremenih sati na godišnjoj razini 180, ubuduće bi trebao biti maksimalno 250 sati, ali bi se to povećanje moglo ugovoriti, također, samo kroz kolektivne ugovore.
Poslodavcima bi, dakako, bilo prihvatljivije da se prekovremeni sati ne moraju kolektivno ugovarati.
Otpremnine u slučaju otkaza i dalje ostaju u ZOR-u i za sada se odustaje od formiranja posebnog fonda za otpremnine, odnosno primjene austrijskog modela kapitalizirane štednje. Niti sindikatima, a niti poslodavcima takvo uređenje sustava otpremnina ne odgovara.
Sindikatima jer bi radnici izgubili na »vrijednosti« naknade za izgubljeno radno mjesto, a poslodavcima jer bi im novi sustav povećao izdvajanja na plaću. No, u resornom ministarstvu ne odustaje se trajno od novog modela otpremnina. Shvatilo se da takve promjene sada ne mogu proći, ali će se o njima vjerojatno nastaviti razgovarati.
Novim ZOR-om olakšat će se rad Agencijama za privremeno zapošljavanje pa bi se rok za rad preko agencija produžio s jedne na tri godine, a odustat će se i od načela jednakog postupanja – agencijski radnik moći će primati nižu plaću od radnika u poduzeću u kojem je ustupljen, ako na razini Agencije postoji kolektivni ugovor kojim su regulirana materijalna prava ustupljenog radnika.
Odmah u štrajk
Jedini element zakonskih izmjena u kojem ministarstvo nije u potpunosti prihvatilo sindikalne zahtjeve je sudski iznos naknade štete u slučaju neopravdanog razloga za otkaz.
Ministarstvo je prijedlogom izmjena radnog zakonodavstva predložilo ograničavanje sudske naknade na šest plaća radnika, a sindikati su tražili da se odluka o naknadi ostavi sudu na odluku. No, resorno ministarstvo ne odustaje od zakonske regulative te naknade, ali predlaže njeno povećanje na osam plaća radnika.
Zakonskim izmjenama skratit će se rokovi u proceduri kolektivnog otpuštanja viška radnika, plan je ukinuti i obvezu izrade programa zbrinjavanja viška radnika, otkazni rok tekao bi i za vrijeme bolovanja, odnosno godišnjeg odmora.
U zakon se vraća mogućnost ugovaranja produžene primjene kolektivnog ugovora, a produžit će se i rok za zastaru novčanih potraživanja s tri na pet godina. U slučaju neisplate plaće radinici će moći početi pripremati štrajk odmah, a ne tek istekom roka od 30 dana od dospjele i neisplaćene plaće.
