Foto Reuters
Za sprječavanje širenja infekcije važno je pravodobno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija, te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima kako bi im se ponudila zaštita nakon izlaganja virusu. Ključno je da liječnik koji sumnja na ospice prijavi slučaj nadležnom epidemiologu
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestili su u četvrtak da je dosad zabilježeno više od 60 slučajeva oboljelih od osipca u Hrvatskoj, od kojih većina nije bila cijepljena protiv te izrazito zarazne virusne bolesti.
Dio oboljelih laboratorijski je potvrđen, a dio bolesnika još je u obradi pa se službene prijave tek očekuju, navodi HZJZ.
U Zagrebu je zabilježeno nekoliko obiteljskih grupiranja bolesti, prvenstveno u velikim obiteljima s visokim udjelom necijepljenih članova, dok je u Rijeci i Vinkovcima zabilježeno po jedno manje grupiranje koje nije unutar obitelji.
Ospice su se u Hrvatskoj pojavile u prosincu, a u početku epidemije većina oboljelih bila je u kontaktu s osobama zaraženima u inozemstvu – u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Neki od tih slučajeva rezultirali su širenjem infekcije među necijepljenim članovima obitelji i obiteljskih grupiranja ospica. No, s daljnjim razvojem epidemije sve je veći broj bolesnika koji nemaju nikakav izravni niti posredni kontakt s inozemstvom.
U HZJZ-u napominju da u Zagrebu ima pojedinačnih bolesnika, koje se u ovom trenutku ne može povezati s drugim bolesnicima u Hrvatskoj, kao i jedan bolesnik u Rijeci koji se najvjerojatnije zarazio izvan Hrvatske.
Četvero oboljelih razvilo je upalu pluća, a jedan upalu srednjeg uha kao komplikaciju bolesti.
Za sprječavanje širenja infekcije važno je pravodobno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija, te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima kako bi im se ponudila zaštita nakon izlaganja virusu. Ključno je da liječnik koji sumnja na ospice prijavi slučaj nadležnom epidemiologu.
Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koja započinje povišenom tjelesnom temperaturom, konjuktivitisom i kašljem s karakterističnom upalom sluznice usne šupljine.
Nakon toga, trećeg ili četvrtog dana bolesti izbija karakterističan osip, najčešće prvo iza ušiju, na čelu, potom po licu, ispod kose, vratu, prsima te nerijetko na dlanovima i stopalima. Osip izbija 48 sati i traje četiri do pet dana, nakon čega se koža peruta.
Zadnjih godina u Hrvatskoj je zabilježen samo pokoji slučaj ospica unesen iz inozemstva, stoga iz Ministarstva zdravlja ističu ključnu važnost održavanja visoke procijepljenosti protiv te bolesti.