ZAGREB Ministarstvo gospodarstva izradilo je novu, poboljšanu verziju zakona o strateškim investicijama koju će, prije nego što je pošalje u javnu raspravu, ministar Ivan Vrdoljak testirati među svojim kolegama iz drugih tijela državne uprave, prvenstveno ministrima vezanim za resore gospodarstva i zaštite okoliša. Dotad u Ministarstvu gospodarstva o novom prijedlogu ne žele službeno govoriti ni otkrivati detalje koje su mijenjali, kao niti u čemu se to poboljšanje zakona sastoji. 

Objašnjavaju da su u novu verziju zakona, koji je prije tri mjeseca izazvao oštre reakcije oporbe i nevladinih udruga, ugradili primjedbe što su ih dobili iz Europske komisije. Naši izvori iz Vlade ističu da novi zakon sadrži »i pokoju primjedbu ostalih ministarstava koja su sugerirala značajne promjene zakona«. Navode i to da se u pojedinim dijelovima primjedbe Vrdoljakovih kolega poklapaju s preporukama Bruxellesa. 

Zaštita okoliša

U Vrdoljakovom ministarstvu napominju da nisu bili dužni zatražiti mišljenje Europske komisije o nacrtu zakona, ali da su ipak svoj prijedlog poslali Komisiji na uvid. Na njega su dobili nekoliko primjedbi, a najznačajnije preporuke, tvrde, već su ugradili u novu verziju. 

Komisija je sugerirala Ministarstvu gospodarstva da vodi računa o europskim propisima na području zaštite okoliša i napomenula da Hrvatska novim zakonom ne smije odstupiti od obveza preuzetih tijekom pregovora. Iako Komisija u zadnjem izvješću o Hrvatskoj nije izrijekom spominjala zakon o strateškim investicijama, već u tom dokumentu upozorila je Hrvatsku da treba posvetiti »posebnu pozornost kako bi osigurala primjerene studije utjecaja na okoliš za sve investicijske projekte«. 

Uz to, o zakonu se još u siječnju u Europskom parlamentu raspitivala njemačka zastupnica iz redova Zelenih Franziska Katharina Brantner koja je uputila i zastupničko pitanje Europskoj komisiji. U ožujku joj je odgovorio povjerenik za proširenje Štefan Füle koji je potvrdio da je Komisija dala svoje preporuke na nacrt zakona te da pozorno prate ispunjavanje europskih obveza, uključujući i to da novo zakonodavstvo poštuje pravila zaštite okoliša. Füle je istaknuo da je Komisija u više navrata naglasila da Hrvatska mora poboljšati investicijsku klimu, ali da nisu tražili od Hrvatske da donese poseban zakon. 

Skraćena procedura

Osim zaštite okoliša, Komisija je, kako doznajemo od izvora iz Vlade, savjetovala i da se u zakonu jasnije definira što su to strateški projekti kako odluka o tome, kada se zakon počne primjenjivati, ne bi bila proizvoljna. Tko ima pravo na skraćenu proceduru za dobivanje dozvola ovisilo bi tako isključivo o kriterijima iz zakona, a ne o diskrecijskoj odluci vlasti. Komisija uz to preporučuje i da se jasno utvrde metode na osnovu kojih će se računati vrijednost projekta budući da se zakon odnosi na ulaganja veća od 20 milijuna eura. Bruxelles očito želi da sva pravila igre budu unaprijed poznata i da se opet ne odlučuje od slučaja do slučaja što ulazi u taj izračun od 20 milijuna eura. 

Samu želju države da ukloni prepreke investiranju Komisija podržava, ističu naši izvori, pogotovo da se to učini za investicije koje mogu potaknuti gospodarski rast i povećati konkurentnost Hrvatske. No, dio naših sugovornika tvrdi i da je Komisija sugerirala Hrvatskoj da nađe sustavno rješenje za uklanjanje barijera za sve investitore, bez obzira na iznos ulaganja, kako ne bi morala reagirati ad hoc, posebnim zakonima.

Naši sugovornici iz Vlade ističu da je velike rezerve prema prvoj verziji zakona imalo i nekoliko ministarstava, ali o njima nitko od ministara, a uglavnom je riječ o SDP-ovcima, ne želi govoriti javno objašnjavajući kako će svoje primjedbe iznijeti samom ministru Vrdoljaku jer im je cilj da Vlada na kraju parlamentu predloži što bolji zakon. 

Ne slobodnoj procjeni

– Sama namjera i cilj donošenja zakona nisu upitni, jasna je želja da se omogući ulaganje u Hrvatsku i da investitori ne čekaju godinama, ali prva verzija zakona ostavlja mogućnost da se postavi pitanje zašto će takav tretman imati investicija od 20 milijuna eura, ali ne i ona od 19 i tko će odlučivati kad to može biti investicija od 19 milijuna. Nikada nije dobro kad se nekim zakonom pogodnosti nude samo dijelu poduzetnika, kaže naš sugovornik iz Vlade. Dodaje i da će radi toga na sve odluke temeljene na tom zakonu Europska komisija vjerojatno posebno paziti. Nada se i tome da će nova verzija zakona što je moguće više otkloniti mogućnost da se odluke o tome tko ima pravo na ubrzanu proceduru donose slobodnom procjenom. Iz Ministarstva gospodarstva napominju da Hrvatska nije jedinstvena u poticanju strateških investicija te da slične zakone imaju u Češka i Mađarska.