Nakon višemjesečnih jalovih pregovora strpljenje je izgubio i zadnji preostali naručitelj Uljanikovih brodova. Belgijski brodovlasnik Jan de Nul, saznajemo od dobro obaviještenih izvora, izvijestio je jučer Vladu i predsjednika Uprave Uljanika Emila Bulića da definitivno odustaje od pokušaja preuzimanja skupocjenog jaružala Willem van Rubroeck, te da će naplatiti gotovo milijardu kuna državnog jamstva.

Rasplet je to i novi proračunski izdatak na već plaćenih 3,1 milijardu kuna koji su u Vladi po svaku cijenu željeli izbjeći. Zbog toga su od početka ove godine s brodovlasnikom razgovarali o dva moguća rješenja. Prvo je bilo da se osigura financiranje i dovršetak jaružala u Uljaniku, no naručitelj je navodno bio skeptičan u sposobnost pulskog brodogradilišta da to s preostalim ljudima odradi. Zbog toga se na stolu našla i druga opcija, a ona je bila da naručitelj umjesto aktiviranja jamstva naplati od države 22 milijuna eura, te brod otegli iz Pule i dovrši u nekom drugom brodogradilištu.

No i ta se varijanta pokazala kao račun bez krčmara, s obzirom na to da su pregovarači u ime države zanemarili neke osnovne tehničke pretpostavke koje je nužno ispuniti da bi brod uopće mogao napustiti Pulu. Brod je trebalo pripremiti za tegljenje, ali u brodogradilištu koje je već mjesecima u štrajku to nije ima ni tko, a ni čime napraviti. S obzirom na to da se kao zadnji rok za realizaciju takvog dogovora spominjao konac travnja, a da na jaružalu do danas po tom pitanju nije napravljeno ništa, odluka Jan de Nula da odustane od posla i pokrene naplatu jamstva zapravo je iznuđeni potez razočaranog i uvrijeđenog brodovlasnika.

Činjenica je da je on učinio niz ustupaka kako bi taj krajnji potez bio izbjegnut, no umjesto pronalaska rješenja samo je uvučen u beskonačnu petlju odgađanja i nečinjenja koju je na koncu odlučio presjeći na jedini način koji mu je preostao, a to je naplatom jamstva. To još uvijek ne znači da je odustao od preuzimanja jaružala, no prema svemu sudeći to će se dogoditi nakon izvjesnog proglašenja stečaja. Naime, koliko god za državu bila loša vijest o naplati 920 milijuna kuna državnih jamstava, ostanak jaružala u Puli mogla bi biti prilika za nastavak brodograđevne djelatnosti i nakon stečaja.

S obzirom na to da je sva u brod ugrađena dredging tehnologija pod licencom upravo Jan de Nula jasno je da brod koji ostaje na opremnoj obali pulskog brodogradilišta može samo ili u rezalište ili u ruke belgijskog brodovlasnika. Prema istim izvorima Jan de Nul je svoj sljedeći brod već ugovorio u Kini, no s obzirom na višegodišnju uspješnu poslovnu suradnju koja je prethodila sadašnjoj krizi, moguće je da u pregovorima za kupnju broda pristane da on bude dovršen u Uljaniku, te tako budućem stečajnom upravitelju osigura jedan od poslova koji bi omogućili preustroj i restrukturiranje brodogradilišta.

Odluka o stečaju u ključnim uljanikovim društvima naći će se pred Trgovačkim sudom u Pazinu u naredna dva tjedna. Već sutra rasprava je o stečaju u Uljanik Brodogradilištu, dok će se 3. svibnja odlučivati o pokretanju stečajnog postupka u Uljaniku d.d. Između ta dva datuma stečaj će biti proglašen u društvu Uljanik PIS, čiji su djelatnici već proteklog petka razočarani otkazali poslušnost Upravi i napustili svoja radna mjesta.