Za gradnju nove riječke bolnice namijenjeno je 439 milijuna kuna kroz iduće tri godine
Gradnja nove riječke bolnice najveći je pojedinačni financijski zalogaj, za koji je u državnom proračunu predviđen iznos od 439 milijuna kuna kroz iduće tri godine
ZAGREB – Gradnja nove riječke bolnice najveći je pojedinačni financijski zalogaj u zdravstvu, za koji je u novom zdravstvenom proračunu predviđen iznos od 439 milijuna kuna kroz iduće tri godine. U 2017. godini iz državnog će se budžeta tako za gradnju novih bolničkih zgrada na Sušaku i nabavu opreme izdvojiti 70 milijuna kuna, godinu kasnije 162,5 milijuna i u 2019. godini još 206,2 milijuna kuna. Početak gradnje predviđen je za kolovoz iduće godine, pa je zato proračunski iznos koji će se za riječku bolnicu izdvojiti u 2017. godini bitno manji nego u narednim godinama, a dovršetak gradnje predviđen je za 2020. godinu.
Prezadužen sustav
Oko 300 milijuna kuna uložit će se u idućoj godini u gradnju i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija, da bi se rasteretio prezaduženi sustav klasičnog bolničkog liječenja. Riječ je o projektu iz Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«, a pristup sredstvima imat će 28 bolnica. Cilj je smanjiti opterećenost akutnih bolničkih odjela, a planirano je smanjenje broja akutnih kreveta za oko 5.000 ili za 30 posto, s 15.507 na 10.541 u 2017. godini.
U racionalizaciju i poboljšanje kvalitete i učinkovitosti zdravstvenih usluga uložit će se u 2017. godini tri milijuna kuna, a projekcijom za 2018. godinu predviđa se iznos od 22,8 milijuna kuna. Reorganizacijom bolničkog sustava, upotrebom kliničkih smjernica, prepuštanjem nemedicinskih usluga privatnim poduzećima, središnjom nabavom i drugim mjerama trebalo bi tijekom 2017. postići zacrtani cilj da 40 posto bolnica prestane stvarati novi dug.
Značajno povećanje državnog ulaganja dogodit će se u zdravstvenom turizmu, jer se stavka namjenjena uspostavi organizacije pružanja usluga u zdravstvenom turizmu povećava s ovogodišnjih pola milijuna kuna na čak 2,8 milijuna kuna u 2017.
Zdravstveni proračun predviđa i izdvajanja za objedinjene hitne prijeme, poboljšanje kvalitete bolničkog smještaja za posebno ranjive skupine, te dostupniju zdravstvenu zaštitu u udaljenim područjima. Riječ je o bespovratnim sredstvima EU fondova u ukupnom iznosu od oko 300 milijuna kuna, u kojima država sudjeluje s 15 posto državnog novca.
Virusna cjepiva
Za Imunološki zavod osigurano je u 2017. godini 39,3 milijuna kuna ili za 10 milijuna kuna manje nego u ovoj godini, a predviđa se povećanje tog iznosa na 71 milijun kuna u 2018. i 74 milijuna kuna u 2019. godini. U idućoj godini predviđa se ulaganje u opremu i proizvodne prostore da bi IMZ dobio proizvodne dozvole, a očekuje se početak proizvodnje krvnih derivata u drugom polugodištu i prvi prihodi od njihove prodaje. Prodaja krvnih pripravaka do 2012. donosila je 75 posto prihoda IMZ-a.
Dio prihoda, procjenjuje se, namaknut će se prodajom 15 milijuna doza virusnih cjepiva na zalihama. Planirani novac uložit će se u nove hladnjake, zamrzivače, spremnike za pohranu stanica, vage a planiraju se i preinake u dobavi energenata. Prvi prihod od prodaje očekuje se u 2018. godini, ako se u 2017. godini realiziraju predviđene investicije. Sredstva planirana za 2018. iz državnog proračuna namijenjena su, ističe se, pokrivanju troškova plaća i »hladnog pogona«.
