Izmjene kaznenog zakona

Za dilanje droge oko škola i do 15 godina zatvora

Hina

Pooštrit ćemo kazne tamo gdje treba, lupit ćemo one koji su stvarno zlo, a one koji samo konzumiraju drogu tretirat ćemo kao žrtve, rekao je Miljenić



ZAGREB Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Kaznenog zakona, po kojima se posjedovanje droge za vlastite potrebe više neće smatrati kaznenim djelom, već prekršajem. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je naglasio da je riječ o izmjenama zakona koji još nije stupio na snagu, budući da lani izmjenjeni Kazneni zakon na snagu stupa tek 1. siječnja 2013. Objasnio je da se od mogućnosti kaznenog gonjenja za posjedovanje droge za vlastitu uporabu odustalo jer za ta djela u praksi gotovo nikad nije provođen kazneni postupak. Njihovim prebacivanjem u sferu prekršaja oslobodit će se tijela kaznenog progona, koja će se usmjeriti prema sankcioniranju onih koji drogu proizvode i puštaju u promet.



 Vlada je danas na zatvorenom dijelu sjednice dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za prolongat zaduženja kod Raiffeisenbank Austria i Splitske banke, a Glavnoj skupštini Ine predložila je tri nova predstavnika hrvatske države u Nadzornom odboru Ine – Sinišu Petrovića, Željka Perića i Mladena Proštenika.Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu 59. sjednice donijela Odluku o davanju suglasnosti Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za prolongat zaduženja kod Raiffeisenbank Austria d.d. Radi se o davanju suglasnosti HEP-u za prolongat revolving limita u iznosu do 40 milijuna eura za financiranje pozicija iz Gospodarskog plana HEP-a za 2012. godinu – osiguranje likvidnosti. Također, donesena je i Odluka o davanju suglasnosti Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za prolongat i povećanje iznosa zaduženja kod SG – Splitske banke d.d. Daje se suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za prolongat i povećanje iznosa okvirnog kredita u iznosu do 16 milijuna eura kod SG-Splitske banke d.d., za obrtno poslovanje, navodi se u priopćenju Vlade.


Posebno su pooštrene kazne za dilanje droge oko škola, za što će se dilere moći kazniti s čak 15 godina zatvora. »Pooštrit ćemo kazne tamo gdje treba, lupit ćemo one koji su stvarno zlo, a one koji samo konzumiraju drogu tretirat ćemo kao žrtve«, rekao je Miljenić. Naglasio je da to ne znači da se posjedovanje droge uopće neće kažnjavati. Prekršitelje će se moći kazniti novčanom kaznom od pet do 20 tisuća kuna, a uz to, moći će im se izreći i mjera obveznog liječenja, istaknuo je.




U obrazloženju predloženih izmjena ističe se da je sadašnji sustav skup i neefikasan, da širom otvara vrata arbitrarnosti, budući da se djelo u nekim slučajevima proglašava beznačajnim, u nekima se pokreće kazneni, u nekima prekršajni, a u nekima oba postupka. Kad se djelo proglasi beznačajnim, nema mogućnosti ni određivanja obveznog liječenja, a najčešće se radi o ovisnicima kojima je potrebna pomoć, ističe se u prijedlogu. Novi zakon nije propisao količinu droge koja će se smatrati drogom za vlastitu uporabu, a Miljenić je objasnio da bi propisivanje količina u praksi mogle dilerima pomoći da izigraju zakon.


Predlaže se proširenje definicije kaznenog djela organiziranja nedozvoljenih igara na sreću, koje je do sada bilo ograničeno na lančane igre.


Odustaje se od stava da je za suzbijanje nelegalnog klađenja dovoljno prekršajno gonjenje, a ministar Miljenić naglasio je da cilj nove odredbe nije punjenje državnog proračuna, nego suzbijanje drugih kaznenih djela vezanih uz nelegalno klađenje, poput reketa, omogućavanja klađenja djeci i stvaranja njihove ovisnosti o igri.


Zakon se usklađuje s Ugovorom sa Svetom Stolicom pa će od obveze prijavljivanja počinjenog kaznenog djela uz odvjetnike biti izuzeti i ispovjednici. U obrazloženju se navodi da “uzimajući u obzir da je ispovjedna tajna zagarantirana Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, ali i potrebu nediskriminiranja vjerskih ispovjednika drugih vjera koji nemaju sklopljen takav ugovor, no štite ispovjednu tajnu, propisana je apsolutna nekažnjivost svakog vjerskog ispovjednika u odnosu na ispovjednu tajnu”. Navodi se i da “ni strana zakonodavstva koja propisuju ovakvo ili slično kazneno djelu u odnosu na vjerskog ispovjednika i njegovu pripadnost vjerskoj zajednici ne rade razlikovanje određenih religija već propisuju vjerske ispovjednike generalno. Najsličniju odredbu ima slovenski Kazneni zakon i propisuje iznimku za vjerskog ispovjednika koji nije dužan prijaviti počinjeno kazneno djelo. Francuski Kazneni zakon koji propisuje kazneno djelo neprijavljivanje planiranog kaznenog djela, ne govori o vjerskom ispovjedniku već o profesijama kod kojih postoji obveza čuvanja tajne, a u što ulaze i vjerski ispovjednici. Nadalje, francuski Kazneni zakon kažnjava svaku osobu koja ima saznanja o počinjenom zlostavljanju ili seksualnim napadima u odnosu na osobe mlađe od 15 godine i nemoćne osobe (zbog bolesti, godina, zdravstvenog stanja, trudnoće). Njemački Kazneni zakon propisuje samo kazneno djelo neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela, ne i počinjenog kaznenog djela. Isti propisuje da svećenik nije obvezan prijaviti ono što je saznao u svojstvu duhovnog savjetnika, ali ne radi razlikovanje obzirom na vjersku pripadnost. Slično rješenje sadržano je i u austrijskom Kaznenom zakonu”.


Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece ubuduće će morati prijavljivati i članovi obitelji počinitelja, a zastarni rokovi za takva djela, umjesto od počinjenja, teći će od punoljetnosti žrtve. Izmjenama se omogućuje i kažnjavanje »divljanja« gliserima, a ugrožavanje brodskog prometa kažnjavat će se teže od obijesne vožnje na cesti. 


 Proširena je definicija kaznenog djela davanja mita, u koje ulaze i djela u kojima korist ostvari treća osoba.