foto: WIKIMEDIA COMMONS
„Nema specijaliziranih trgovina, trgovina za svakodnevnu opskrbu niti malih obrta, a život im otežavaju i prevelik broj posjetitelja, gužva, buka i zauzeti javni prostori“, dodala je te kao moguće mjere za revitalizaciju jezgre istaknula uspostavu ravnoteže razvoja turizma i života stanovnika.
DUBROVNIK – Zavod za obnovu Dubrovnika predstavio je u četvrtak sociološko-demografsku studiju ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’, kao rezultat niza terenskih istraživanja, anketa i analiza, a Studija izrađena 2016., temelj je budućeg Plana upravljanja dubrovačkom povijesnom jezgrom.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i urednica knjige u koju je studija ukoričena, Iva Carević Peković izjavila je kako je studija kvalitetna i sveobuhvatna, a posvećena je stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika.
„Ponosni smo na rezultat koji je projekt iznjedrio. U sklopu studije radili smo i interni popis stanovništva i anketu o kvaliteti života. Studija je odredila mjere na koje se treba osloniti budući Plan upravljanja. Prije svega na zaštitu života unutar zidina i razvoj projekata koji će omogućiti ostanak stanovnika, veće zadovoljstvo životom, ali i dolazak mladih obitelji“, rekla je Carević Peković.
Viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnost te jedna od tri autora studije Sanja Klempić Bogadi istaknula je da se kroz studiju htjelo čuti glas lokalnog stanovništva, koje je apsolutni prioritet održivog turizma.
„Htjeli smo utvrditi koliko ljudi zaista živi unutar zidina, ali i koji su njihovi realni problemi, kakva im je kvaliteta života te koji su im razlozi za moguću selidbu iz povijesne jezgre. Demografska slika je vrlo nepovoljna, a broj stanovnika se kontinuirano smanjuje. Svaki peti stanovnik rekao je da planira odseliti, a najčešći je razlog narušena kvaliteta života“, rekla Klempić Bogadi.
Naglasila je kako je svakodnevica 1557 stanovnika ugrožena, a svaki treći je stariji od 65 godina.
„Nema specijaliziranih trgovina, trgovina za svakodnevnu opskrbu niti malih obrta, a život im otežavaju i prevelik broj posjetitelja, gužva, buka i zauzeti javni prostori“, dodala je te kao moguće mjere za revitalizaciju jezgre istaknula uspostavu ravnoteže razvoja turizma i života stanovnika.
„Ako se ovi trendovi nastave, po svim pokazateljima će doći do daljnjeg smanjenja stanovnika. Treba pokušati zaustaviti odljev trenutnog broja stanovništva, a onda pokrenuti mjere revitalizacije života u jezgri“, zaključila je Klempić Bogadi.
Sociološko-demografsku studiju ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’ izradili su dr. Sanja Klempić Bogadi, dr. Jana Vukić i dr. Ognjen Čaldarović.
