Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 4
Sutra: 21° 21° 4
20. listopada 2019.
Puno gladnih, ali

ZAŠTO BACAMO HRANU Gladnih sve više, a donatora prehrambenih proizvoda sve manje

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 4. siječanj 2018. u 7:28 2018-01-04T07:28:02+01:00

Država je proizvođače, trgovce i ugostitelje prije dvije godine oslobodila plaćanja PDV-a, ali oni se sada žale da im je problem organizacija, transport. Prijedlog Mreže hrane je da se porezne olakšice uvedu i prijevoznicima koji bi hranu transportirali

Iako je država proizvođačima, trgovcima, ugostiteljima – svima u poslovanju s hranom prije točno dvije godine ukinula plaćanje PDV-a na doniranje hrane kako bi ih u većem broju potaknula da viškove ne bacaju nego doniraju, broj donatora se smanjuje – upozorava Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane.

Tijekom medijske kampanje 2015. i 2016. godine donatora je, kaže, bilo puno više, no srećom će oni stalni, koji su donatori ostali i kad su se kamere ugasile, do kraja godine donirati hrane podjednako koliko je ukupno bilo donacija i lani, u vrijednosti oko 9,2 milijuna kuna.

Trgovci najmanje doniraju

Među primarnim proizvođačima hrane samo ih 13 posto redovito donira hranu, najčešće svježe voće i povrće, brzo kvarljivu hranu (meso i mliječne proizvode), džemove, sokove i jaja. Vrijednost hrane koju poljoprivrednici pojedinačno doniraju na godišnjoj razini kreće se od tisuću do 20.000 kuna. U prehrambenoj industriji, kaže istraživanje Ministarstva poljoprivrede, 17 posto subjekata redovito donira hranu, najviše tjesteninu i brašno, meso i mliječne proizvode. Njihove pojedinačne godišnje donacije kreću se od dvije i pol do 200.000 kuna. Trgovina ima najviše viškova hrane no samo četiri posto trgovaca donira redovito, također najviše tjesteninu i brašno, kao i brzo kvarljivu hranu, a njihove se pojedinačne godišnje donacije kreću od tisuću do samo 10.000 kuna, što je najmanje od svih, i prava sitnica u odnosu na zaradu trgovačkih lanaca. Pojedinačne donacije ugostitelja i institucionalnih kuhinja kreću se od tisuću, do 50.000 kuna godišnje, no samo tri posto njih redovito donira hranu.

Samo pedesetak najznačajnijih trgovaca u prošloj je godini ostvarilo prihod od 33,9 milijardi kuna.

Povrat poreza

Kako bi donacija bilo puno više, Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je radnu skupinu koja bi trebala iznjedriti novi, bolji sustav doniranja. Prema istraživanju koje je ministarstvo provelo među 2.500 subjekata u poslovanju s hranom, i posrednicima koji hranu dostavljaju potrebitima, donacije u vrijednosti oko devet milijuna kuna nedovoljne su u odnosu na stvarne potrebe siromašnih.

Čak je 80 posto posrednika, kojih je u Hrvatskoj trenutačno 85 (humanitarne i vjerske udruge, socijalne samoposluge) navelo kako ne primaju dovoljno za sve svoje korisnike, dok je samo tri posto posrednika kazalo kako su im donacije redovite. Od primarnih proizvođača, dakle poljoprivrednika, OPG-ova, posrednici hranu primaju rijetko ili povremeno, od prerađivačke industrije uglavnom rijetko, jednako tako i od trgovaca, a od ugostitelja i iz institucionalnih kuhinja većinom nikad, ili rijetko. Kad su donacije građana u pitanju, većina se posrednika izjasnila da ih primaju povremeno, što znači da su privatne osobe redovitiji donatori od tvrtki. Kako otkriva Grozdanov, i građani s potvrdama posrednika o donaciji, na kojima je iznos računa koji su potrošili na doniranu hranu, mogu ostvariti povrat poreza u godišnjoj poreznoj prijavi.

I proizvođači i trgovci, kao i ugostitelji, pokazalo je istraživanje, prerijetko doniraju jer su im problem organizacija, transport, logistika. Njihovi viškovi hrane zato uglavnom završavaju na otpadu, svaki dan preko tisuću tona – hrana kojom bi se mogla nahraniti brojna gladna usta. Ne pomaže niti činjenica da su oslobođeni od plaćanja PDV-a na donirano, budući da moraju »pokrivati« ostale troškove, organizirati transport, pronaći kome njihovi viškovi trebaju i slično.

Čak se 75 posto proizvođača, trgovaca i ugostitelja, odnosno institucionalnih kuhinja izjašnjava da ima viškove hrane koji se, u slučaju trgovaca, najčešće prodaju pred istekom roka trajanja po akcijskim cijenama, dok se u prehrambenoj industriji u najvećoj mjeri ponovno prerađuju.

Posrednici bi propisima zabranili bacanje hrane

Posrednici u doniranju hrane kao karika između donatora i onih kojima hrana treba, smatraju da kroz nove propise treba zabraniti bacanje hrane, odnosno velikim proizvođačima i trgovcima nametnuti obavezu doniranja. Kazne za bacanje viškova hrane, izjasnilo se 85 posrednika Ministarstvu poljoprivrede, trebale bi biti veće od troškova doniranja.

Banke hrane

Ono što se od nekih može i neslužbeno čuti, jest činjenica da na formularima o doniranju, koji idu u Ministarstvo financija, zbog oslobađanja od PDV-a moraju navesti nabavnu cijenu donacije, što je za njih poslovna tajna, i ne žele da ti podaci »procure« dalje, konkurenciji.

– Dok su plaćali PDV na donirano, to je bio problem, sad im je navodno problem papirologija. Predložili smo državi sustav koji bi mogao zaživjeti kroz tri godine, i koji bi sve dodatno pojednostavio – kaže Grozdanov. Riječ je o IT sustavu u kojem bi svaki donator jednim klikom prijavio svoje viškove u »banku hrane«, povezanu s posrednicima, a koja bi imala i svoja skladišta. Prijedlog Mreže hrane je da se porezne olakšice uvedu i prijevoznicima koji bi hranu transportirali.

Na proljeće će, najavljuje Grozdanov, biti organizirana dodjela priznanja za najbolje donatore hrane u Hrvatskoj, pri čemu kao primjer dobre prakse navodi Dukat, koji svoje proizvode donira redovito, i u velikim količinama, organizirajući transport do posrednika o svom trošku.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.