Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
23. siječnja 2020.
Tržište rada

ZAPOŠLJAVANJE INVALIDA: Oko 200 tisuća ih je neaktivno. Zaposleno je svega 6.600 osoba s invaliditetom

snimio Petar Fabijan
snimio Petar Fabijan
Autor:
Objavljeno: 17. travanj 2018. u 16:36 2018-04-17T16:36:10+02:00

Država je do prije tri godine obavezu zapošljavanja osoba s invaliditetom propisivala samo za tijela državne i lokalne vlasti, ustanove javnih službi i za trgovačka društva u pretežito državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalnih jedinica

ZAGREB - Od početka 2015. godine, kad je država propisala da svaki poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika mora među zaposlenima imati najmanje tri posto osoba s invaliditetom, njihovo je zapošljavanje u porastu, no i dalje radi svega oko 6.600 osoba s invaliditetom, radne dobi, dok ih je još oko dvjesto tisuća neaktivno. Da samo jedna trećina njih radi, to bi značilo deset puta više zaposlenih iz populacije osoba s invaliditetom. Podaci su to koji su se mogli čuti na jučer održanoj konferenciji o uključivanju osoba s invalidditetom na tržište rada, koju su organizirali HUP i EBRD.

Država je do prije tri godine obavezu zapošljavanja osoba s invaliditetom propisivala samo za tijela državne i lokalne vlasti, ustanove javnih službi i za trgovačka društva u pretežito državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalnih jedinica. Na samom početku 2015. ta je obaveza proširena i na svo ostalo gospodarstvo no podaci za prošlu godinu koje je iznijela Zrinka Špoljarić, voditeljica Službe za aktivnu politiku zapošljavanja pri Ministarstvu rada i mirovinskog suatava, kažu kako je od oko devet tisuća obveznika zapošljavanja osoba s invaliditettom, tu obavezu ispunjavalo samo njih 5.135, dok su ostali plaćali kaznu.

Za one poslodavce koji ne ispune kvotu zapošljavanja propisana je kazna u visini 30 posto iznosa minimalne plaće mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koju je tvrtka bila dužna zaposliti, a nije, što je lani iznosilo 983 kune mjesečno. Ako na tržištu rada nema dovoljno osoba s invaliditetom koje mogu zaposliti, poslodavci moraju zadovoljiti zamjensku kvotu - uzeti k sebi na praksu i naukovanje učenike ili studente s invaliditetom, uplaćivati stipendije za školovanje invalidnog učenika ili studenta i slično. Unatrag tri godine, koliko je zakon na snazi, poslodavci su uplatili 350 milijuna kuna kazne.

U saborskoj su proceduri izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom prema kojima bi se iznos kazne za neuzimanje zamjenskih kvota u učenicima i studentima izjednačio s kaznom za nezapošljavanje osobe s invaliditetom, na 30 posto iznosa minimalne plaće. To bi trebalo poslodavce natjerati na veće korištenje zamjenih kvota. Jednako tako, predlaže se povećanje nagrade poslodavcima koji premaše minimalnu kvotu zapošljavanja. Ta nagrada sad iznosi 15 posto minimalne bruto plaće prvih 6 mjeseci zaposlenja za svakog radnika s invaliditetom više u odnosu na propisanu kvotu, a rasla bi na 30 posto minimalne bruto plaće, i to za cijelu prvu godinu zapošljavanja.

Kako je kazao Antonio Matković iz Selectio d.o.o. predstavljajući platformu www.zaposliosi.hr na kojoj poslodavci mogu pronaći sve upute i kalkulatore za zapošljavanje osoba s invaliditetom, u poduzećima često vlada uvjerenje kako nemaju radno mjesto za osobe s invaliditetom. "Misle da trebaju izmisliti radno mjesto za tu osobu, zaboravljajući da je to vrlo raznolika populacija", kazao je Matković. Od oko 12 posto stanovništva s invaliditetom, kazao je, samo se dva posto s poteškoćom i rađa, dok se ostalima invaliditet dogodio kasnije tijekom života.

Kako je na konferenciji ispričao Sean Gardner, prema "Forbesu" najbolji social media influencer na svijetu u 2013. godini, u banci u kojoj je radio je tajnica jednog od rukovodećih ljudi bila slijepa osoba koja je, međutim, govorila nekoliko svjetskih jezika i itekako bila korisna kompaniji, koja joj je pak dokumente tiskala na brajevom pismu. Jednako tako, najbolji čovjek za društvene mreže banke bio je 68-godišnji ratni invalid u kolicima, koji se, kaže Gardner, u svom poslu, i sa 30-godišnjim stažom u banci, snalazio bolje od bilo kojeg mlađeg kolege.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.