Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
17. listopada 2019.
Razvojne nevolje

ZAOSTAJANJE ZA ZAGREBOM Novi indeks razvijenosti pokazuje da jedna regija najviše propada

Razvijenost 12 kontinentalnih županija bez grada Zagreba kreće se na razini od samo 33 do 50 posto / Davor KOVAČEVIĆ
Razvijenost 12 kontinentalnih županija bez grada Zagreba kreće se na razini od samo 33 do 50 posto / Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 12. prosinac 2017. u 7:09 2017-12-12T07:09:48+01:00

Kontinentalni dio zemlje zaostaje za jadranskom Hrvatskom, a obje te statističke regije pale su među 15 posto najsiromašnijih u EU-u. Povećavaju se razlike u razvijenosti između Zagreba i ostale Hrvatske. Od tisuću najvećih tvrtki u državi, polovina je u Zagrebu, a tek svaka peta nalazi se u jadranskom dijelu zemlje

ZAGREB - Znajući kakve razvojne nevolje muče goranske općine, mnoge je šokirao podatak da će ubuduće samo četiri općine i grada u Primorsko-goranskoj županiji – Skrad, Mrkopalj, Vrbovsko i Brod Moravice – moći računati na izravnu državnu razvojnu pomoć, prema novom »indeksu razvijenosti« kojeg je Ministarstvo regionalnog razvoja upravo objavilo na svojoj internetskoj stranici.

Stvar je u tome što su gotovo svi dijelovi Primorsko-goranske županije iznad prosjeka razvijenosti Hrvatske, prema složenim kriterijima Ministarstva, koji obuhvaćaju ne samo veličinu BDP-a po stanovniku, nego i probleme sa starenjem stanovništva. Iako su dijelovi Gorskog kotara nazadovali u odnosu na razdoblje prije krize, nevolja je u tome što su ostali dijelovi Hrvatske prošli još gore, a osobito Slavonija.

S obzirom na to gdje su smješteni 304 općine i grada, koji imaju ispodprosječnu razvijenost, očito je da najviše propada kontinentalni dio Hrvatske na potezu od Slavonije, preko Banovine i Like, do unutrašnjosti Dalmacije. Dodatna je nevolja u tome što ta područja nazadaju ne samo u odnosu na hrvatski prosjek, nego cijela Hrvatska zaostaje za Europskom unijom.

Trend pada

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, obje hrvatske statističke regije nakon krize iz 2008. srozale su se među 15 posto najsiromašnijih regija u EU. Prva statistička regija je jadranska, koja obuhvaća sedam priobalnih županija, a druga je kontinentalna, u kojoj se nalazi 13 županija zajedno sa Zagrebom.

Tako je 2008. kontinentalna Hrvatska bila na razini od 64 posto prosjeka razvijenosti regija EU-a, dok je jadranska Hrvatska bila na 62 posto. Godine 2015. kontinentalni se dio spustio na 59 posto. Jadranski dio istodobno se strmoglavio na 55 posto razvijenosti, prema podacima Komore. To je rezultat krize i »izgubljenog desetljeća«, kada su se unazadila gospodarstva najvećeg dijela Unije. No, dok se većina članica EU-a proteklih nekoliko godina vratila na razinu prije krize iz 2008., Hrvatska će prema najnovijoj procjeni Europske komisije tek 2019. godine doći tamo gdje je bila 2008.

– Trend udaljavanja hrvatskih regija od prosjeka razvijenosti EU-a zaustavljen je tek prošle godine. Unatoč tome, obje naše statističke regije nalaze se ispod 60 posto prosjeka razvijenosti EU-a, podsjetio je Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u Komori.

Iako su se jadranske županije na prvi pogled srozale više od kontinentalnih, to nije tako. Zagreb čini trećinu gospodarstva Hrvatske i popravlja prosjek. Ako se izuzme Zagreb, stanje na kontinentu puno je gore. Naime, razvijenost sedam jadranskih županija kreće se na razini od 45 do 73 posto prosjeka EU-a, a kontinenentalnih županija bez grada Zagreba u rasponu od samo 33 do 50 posto, prema podacima iz 2014. godine.

Povećavanje razlika

To ukazuje na povećavanje razlika u razvijenosti, ali ne toliko između jadranske i kontinentalne Hrvatske, koliko između šireg područja Zagreba i svih ostalih dijelova države. Dok obalni dio Hrvatske najčešće živi od turizma, industrija i trgovina nalaze se uglavnom u sjeveropadnom dijelu zemlje. Primjerice, četiri petine najvećih firmi u Hrvatskoj smjestilo se u kontinentalnom dijelu, a polovina njih u Zagrebu.

– Među 1.000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po prihodima u 2016. godini, samo je 201 tvrtka iz jadranske Hrvatske, dok je njih 799 iz kontinentalne. Od toga je njih 493 registrirano u Zagrebu, kažu u Komori. Štoviše, od 40 najvećih tvrtki u Hrvatskoj, samo tri nalaze se u jadranskom dijelu.

Međutim, ostaje činjenica da je stanje ipak najgore u Slavoniji, gdje se zbog propadanja gospodarstva ubrzava iseljavanje, koje je demograf Stjepan Šterc usporedio s »egzodusom biblijskih razmjera«. Četiri slavonske županije, bez Osječke, pale su na samo dno europske razvijenosti, zajedno s nekim bugarskim i rumunjskim regijama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.