Materijalna šteta od korupcijskog djela primanja i davanja mita lani je iznosila 86,7 milijuna kuna / Foto Vedran KARUZA
Grad Zagreb i okolica s 1.400 malverzacija drže prvo mjesto po broju nedjela gospodarskog kriminala, a zapanjuje podatak da je pojedinačno zagrebačka regija lani premašila 1,5 mlrd. kuna »ceha« od gospodarskog kriminala, koliko je godinu prije bio izračun za cijelu zemlju
ZAGREB – Materijalna šteta od gospodarskog kriminala i korupcije u Hrvatskoj lani je iznosila više od 2,2 milijarde kuna (2,256.063.787,00 kn) što je 50 posto više u odnosu na štetu 2016. godine od 1,585.938.078,00 kuna. Radi ilustracije, riječ je o iznosima koji su dvostruko veći od, primjerice, tekućeg proračuna Grada Rijeke od 1,059 milijardi kuna i gotovo šest puta više od ovogodišnjeg budžeta Grada Pule (386,6 milijuna kuna).
Očekivano, Grad Zagreb i okolica s prijavljenih 1.400 gospodarskih malverzacija na prvom su mjestu po broju nedjela gospodarskog kriminala i iznosu štete, no zapanjuje podatak da je pojedinačno zagrebačka regija lani premašila 1,5 milijardi kuna »ceha« od gospodarskog kriminala, koliko je godinu prije bio izračun gubitaka za cijelu Hrvatsku! Ovu poraznu sliku otkriva godišnji izvještaj MUP-a »Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2017.« koji smo usporedili s podacima ministarstva iz 2016. godine i s primjerom tekućih budžeta dvaju hrvatskih gradova.
Drastične razlike
Statistički, najveći porast broja prijavljenih gospodarskih nedjela u Hrvatskoj bilježi Primorsko-goranska županija, za čak 106 posto, ukupno 757 slučajeva u odnosu na 366 od prije dvije godine, dok je pak šesta na ljestvici u Hrvatskoj po visini iznosa materijalne štete – 43,4 milijuna kuna.
2.323 – krivotvorenja poslovne dokumentacije
1.114 – računalnih prevara poput krađa i zloupotreba bankovnih kartica
552 – zloupotrebe položaja i ovlasti
542 – pronevjere
418 – zloupotreba povjerenja u gospodarstvu
357 – šverc
No važno je istaknuti da je primorsko-goranska regija dvije godine ranije bila na visokom drugom mjestu poretka oštećenika u Hrvatskoj s rekordnih 127,6 milijuna kuna, iz čega proizlazi da je lani šteta trostruko smanjena.
U usporednom dvogodišnjem razdoblju ostale županije uglavnom bilježe porast, nerijetko i drastičan. Primjerice, zagrebačko područje sa spomenutih lanjskih 1,5 milijardi kuna štete godinu dana ranije evidentiralo je »tek« oko 900 milijuna kuna gubitka. Istarska regija s oko 33 milijuna kuna u 2016. završila je kraj prošle godine s više od 56 milijuna kuna pometenih u gospodarskom kriminalu.
Inače, lani je u Hrvatskoj prijavljeno ukupno 7.057 kaznenih djela nauštrb gospodarstva, što je udjel od 13 posto u ukupnom kriminalitetu od 54.246 nedjela u RH 2017. godine, koje policija obrađuje po službenoj dužnosti.
Najučestaliji slučajevi gospodarskih nedjela su krivotvorenja poslovne dokumentacije (2.323), računalna prevara poput krađa i zloupotreba bankovnih kartica (1.114), zloupotreba položaja i ovlasti (552), pronevjera (542), zloupotreba povjerenja u gospodarstvu (418) i šverc (357).
Analizirajući dalje po regijama, isticanjem tri kriterija – broj nedjela, postotni porast/pad i visina materijalne štete, druga na kunskoj ljestvici oštećenika je Šibensko-kninska županija s više od 215 milijuna otetih kuna i porastom prijava gospodarskog kriminala za 40 posto, dok je područje Splitsko-dalmatinske županije sa štetom nešto manjom od 120 milijuna kuna i porastom od 40 posto ujedno i treće po broju slučajeva gospodarskog kriminaliteta (754), odmah nakon Osječko-baranjske s 1.334 prijavljena nedjela. Upravo je Osječko-baranjska po broju malverzacija druga na ljestvici iza prvorangiranog Zagreba, a pretrpjela je i relativno visoku štetu od gotovo 75 milijuna kuna. Na razini cijele Hrvatske ukupan broj kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta statistički je manji za zanemarivih 0,8 posto u odnosu na 2016. godinu. Broj gospodarskih malverzacija u usporedbom razdoblju otkriva da je u deset regija zabilježen postotni porast prijavljenih slučajeva, a u drugih deset smanjenje.
Primanja mita
U gospodarski kriminalitet spadaju i korupcijska kaznena djela poput primanja i davanja mita te zloupotrebe položaja i ovlasti. U odnosu na više od 2,2 milijarde kuna ukupne štete, korupcijska kaznena djela lani su imala udjel u gospodarskom kriminalu od 86,7 milijuna kuna koje se mahom odnose na spomenuti delikt zlouporabe položaja i ovlasti od strane službene osobe s 552 prijavljena slučaja od ukupno 761 koruptivnog nedjela. Zanimljivo je da je materijalna šteta od korupcije bitno niža u odnosu na 2016., kada je iznosila 130,5 milijuna kuna. Statistički, i broj evidentiranih koruptivnih nedjela u RH smanjen je za 15, 9 posto u odnosu na 2016., kad ih je prijavljeno 905.
Posebno vrijedi istaknuti kad su u pitanju hrvatski poslodavci i njihovi radnici da je broj prijavljenih kaznenih djela neisplate plaća povećan za 140 posto u odnosu na 2016. godinu. Lani je tako bilo 356 prijava u odnosu na 148 prije dvije godine. To je dakako u domeni gospodarskog kriminaliteta. No, ako se uzmu u obzir sveukupni podaci Porezne uprave zaključno s 28. veljače o.g., čak 2762 poslodavca nisu isplatila plaću za čak 9791 radnika.
U istom postotku zabilježen je pad i broja upisanih slučajeva zloupotrebe položaja sa 656 na 552, no zato je lani prijavljeno 11 aktivnosti primanje mita u gospodarskom poslovanju, u odnosu na samo jedno u 2016. godini. Prikaz po regijama otkriva precizniju sliku porasta i pada prijava korupcije. Primorsko-goranska županija i za korupcijska nedjela unutar gospodarskog kriminaliteta ima najveći porast prijava u RH, od čak 290 posto, ukupno 164 slučajeva u odnosu na 42 u preklanjskom razdoblju.
Šire riječko područje prvo je u Hrvatskoj i po broju prijavljenih djela korupcije, čime je preteklo »živahnu« zagrebačku regiju sa 125 evidentiranih slučajeva. Splitsko-dalmatinska županija druga je na ljestvici sa 153 prijave i porastom prijavljenih nedjela za 43 posto. Istarska regija s relativno malim brojem evidentiranih korupcijskih slučajeva (40) bilježi porast od 53 posto u odnosu na 2016. a pozicionirala se kao sedma na poretku po broju nedjela korupcije u usporedbi s ostalih 19 županija.
Pad u Sisku
Uz spomenutu riječku, šibensku i splitsku, porast broja prijavljenih gospodarskih kaznenih djela ima i međimurska županija (+38 posto) s 40 milijuna kuna štete. Suprotno od toga, najveći pad broja upisanih nedjela u odnosu na 2016. evidentiran je u sisačko-moslavačkoj (-89,1 posto) s 38,3 milijuna kuna te u požeško-slavonskoj s 55-postotnim padom i najnižim iznosom štete u Hrvatskoj od cijelih 1,03 milijuna kuna. Zamjetan minus bilježe koprivničko-križevačka (-48,2 posto) s 4,19 milijuna kuna te vukovarsko-srijemska (-40,3 posto), iako je u potonjoj šteta prilično visoka – čak 72,3 milijuna kuna, što je svrstava kao petu na ljestvici poharanoj gospodarskim kriminalom u RH. To je, primjerice, više nego što je zabilježeno u ekonomsko propulzivnijoj istarskoj regiji, a zamjetno više u odnosu na primorsko-goransku županiju.
