Na zagrebačkom Tomislavovom trgu skupio se impresivan broj građana, koji prosvjeduju tražeći nastavak provođenja kurikularne reforme u duhu otvorenosti, a ne u duhu novog konzervativizma. Iako sam početzak prosvjeda, barem što se brojnosti tiče, nije obećavao, ispostavilo se da je okupljanje usporila kiša. Broj prosvjednika na koncu se popeo na dvadeset tisuća ljudi.  

Prosvjed su došli podržati brojni oporbeni političari i javne osobe.

Organizatori su s pozornice poručili da ne žele Hrvatsku u kojoj se mlade uči da ne propituju autoritete.

– Želimo otvorenu Hrvatsku koja pomaže svim ljudima, želimo mlade koji postavljaju pitanja, poruka je upućena s prosvjednoga skupa.

Prosvjednici su zatražili ostavke vodećih ljudi u odgoju i obrazovanju te da ono iz političkih ruku pređe u ruke stručnjaka.

Praćeni bubnjevima i zviždaljkama nosili su, uz ine, transparente »Hod za obrazovanje«, »Klerikulum za 21. stoljeće«, »Dosta je«, »Rast, a ne Hrast«, »Otplovi Barišiću« »Lipe cvatu, gore je nego lani«, te je došla na kolodvor kako su kazali, da upozore da je od prošlogodišnjeg prosvjeda 50 tisuća mladih zbog loše politike moralo otići u inozemstvo.

Želimo provođenje Kurikularne reforme koje će stvoriti društvo u koje će se dolaziti, a ne iz kojeg se odlazi, kazali su.

Prosvjednici su zatražili razrješenje ministra Pave Barišića s obrazloženjem da je on još uvijek pod teškim teretom sumnje na plagijat, da svojim odlukama i prijedlozima pogoduje određenim interesnim skupinama s jasnom financijskom koristi, a marginalnim političkim opcijama na pladnju predaje vođenje sustava obrazovanja.

S obzirom na zainteresiranost javnosti za Cjelovitu kurikularnu reformu, od cijelog procesa mogao se napraviti primjer dobre prakse, a političari su opet napravili »slučaj«, rečeno je .

Prije godinu dana, 50 tisuća ljudi izašlo je na ulice za obrazovanje pod motom »Hrvatska može bolje«, za koje prosvjednike su političari kazali da su čekali tramvaj, istaknuto je.

Od tada je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ugrožena, obrazovanje nije postalo nacionalni prioritet unatoč zahtjevima javnosti i predizbornim obećanjima političkih stranaka, kurikularna reforma se uopće ne provodi, a obrazovanje je na meti različitih interesnih i ideoloških skupina koje žele nametnuti svoje stavove suprotne ustavnim vrednotama i civilizacijskim dosezima, rečeno je.

Učiteljica Vesna Mlinar kazala je da se u 21. stoljeću u školama interdisciplinarno povezuju znanost, umjetnost i tehnika, potiče se kreativnost, komunikativnost, inovativnost, otvorenost i tolerancija, a u hrvatskim školama još uvijek radi po sustavu čiji je začetnik gospodin Komenski u 17. stoljeću.

Učitelj Žarko Gazzari kritički se osvrnuo na hrvatsko školstvo kazavši da učenici štrebaju gomilu definicija bez razumijevanja, uče zastarjele tehnologije i zanimanja u strukovnim školama, te da se disciplina zavodi putem birokratskog formalizma. Te škole trebaju dati djeci znanje koja ona žele u svojoj težnji ka boljem svijetu, zaključio je.

Smijenjeni voditelj Stručne radne skupine za etiku i poduzetništvo Igor Lukić kazao je da oni nisu lijevi ni desni, ni HDZ ni SDP, nego da su odgajatelji, učitelji, nastavnici, članovi akademske zajednice, predstavnici civilnog društva, stručnjakinje i stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja. Oni su, kazao je, u potpunosti predano, ispunjenog srca, s najboljim namjerama i u potpunosti ideološki i politički neopterećeni preko godinu dana istraživali i stvorili temelje reforme čija provedba našoj djeci jamči bolje društvo.

Studentica Dorotea Šušak kazala je da je kurikularna reforma prioritet hrvatskoga društva i da je njihova kolektivna dužnost da se ta šansa ne propusti. »Naša je dužnost zahtijevanje što skorijih i što jasnijih početaka provedbe kurikularne reforme na koju su već potrošeni i resursi i vrijeme«, kazala je

————————————————————————————————————————–

18.30: Prosvjedna akcija »Čekajući tramvaj zvan kurikularna reforma: godinu dana kasnije«, u organizaciji GOOD inicijative, počela je u četvrtak u 18 sati na Trgu bana Jelačića, odakle je povorka krenula prema Trgu kralja Tomislava, gdje će se iznijeti konkretni zahtjevi za boljom i transparentnijom provedbom kurikularne reforme.

Procjenjuje se da se na središnjem zagrebačkom trgu zasad okupilo nekoliko tisuća građana, od kojih dio nosi transparente »Budućnost naše djece se urušava«, »Obrazoavnje nije vic-an«, »Opus dej, go avej» . Prosvjednici će rutom Praška – Zrinjevac – Trg Josipa Jurja Strossmayera doći do Trga kralja Tomislava, gdje se u 19 sati očekuje početak programa s govorima učitelja, studenata i organizatora prosvjeda

Glavni zahtjevi su razrješenje ministra znanosti, obrazovanja i sporta Pave Barišića, kao i predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican jer smatraju da je odgovorna što proces izbora članova Ekspertne radne skupine nije bio transparentan. Stoga se traži i ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

»Prosvjedom ćemo obilježiti prošlogodišnji prosvjed kada se na Trgu bana Jelačića okupilo 40 tisuća ljudi, a sveukupno u hrvatskim gradovima njih 50 tisuća, koji su tražili bolje obrazovanje i provedbu obrazovne reforme kako je ona bila zamišljena«, rekao je novinarima Marijo Bajkuša iz GOOD inicijative.

Bajkuša kaže kako se u proteklih godinu dana nije dogodilo ništa, a svakim danom javlja se sve više informacija o propustima vezanimai uz ekspertnu skupinu.

»Želimo transparentnu, neovisnu i na demokratskim postupcima utemeljenu obrazovnu reformu«, istaknuo je, najavivši da će se na Trgu kralja Tomislava građanima uputiti poruka o tome »kako svi propusti vezani za reforme, a posebno za obrazovnu refomu imaju utjecaj na svakodnevni život«.

»Svaka prekinuta reforma ima svoje ime, prezime i lice, Hrvatska je u zadnjih pet šest godina izgubila dosta stanovinitšva zato što su političari bili nevoljki i neodlučni, nisu imali viziju ove zemlje«, ustvrdio je.

Vesna Mlinar, učiteljica likovne kulture u osnovnoj školi Kralja Tomislava u Zagrebu kaže da podupire prosvjed jer se osjeća prozvana i odgovorna za reformu.

»Radim u školi dugi niz godina i u svim sam porama sustava, znam o tome jako puno, kako nezadovoljstvo proistječe iz samog sustava«, napomenula je.

»Djeca su divna, prekrasna, sklona su učiti i istraživati, traže znanja, podupiru sve ono što se tiče znanja, vole školu, međutim škola im nedaje dovoljno i radi po sustavu iz 17. stoljeća dok mi živimo u 21. stoljeću i obrazujemo djecu gotovo za 22. stoljeće«, dodala je.

Pohvalila je tzv. Jokićevu obrazovnu reformu. »Dušom i tijelom sve zbornice su bile uz Jokića, za reformu, to je izvrstan korak prema definitivnoj transformaciji školskog sustava i kakav on treba biti u budućnosti«, naglasila je.

Među prosvjednicima su bili i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, predsjednik HSS-a Krešo Beljak, te dio oporbenih saborskih zastupnika.