Fleksibilizacija

ZABRINJAVAJUĆI TREND Naličje oporavka tržišta rada: Posao može, ali na određeno

Gabrijela Galić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Poslodavci ističu da na tržištu nema radne snage koja im je potrebna i opet traže slobodniji uvoz radnika. Pet najtraženijih zanimanja u tri godine prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač



ZAGREB Domaće tržište rada se oporavlja te je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je i razina potražnje za radnom snagom u privatnom sektoru na razinama predkrizne 2008. godine. Međutim, na tržištu je prisutna velika polarizacija pa se traže ili jednostavna zanimanja ili zanimanja s kompleksnim vještinama, a smanjuje se potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom.


Prije i poslije krize


Pritom je zabrinjavajući trend rasta nestandardnih ugovora, koji se, kako ističe Marina Tkalec, istraživačica s Ekonomskog instituta, odražavaju na ekonomiju, doprinose iseljavanju stanovništva te se negativno odražavaju na demografiju.


Ekonomski institut je, naime, u utorak predstavio OVI indeks (Online Vacancy Indeks), mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta koji je razvijen u suradnji s portalom MojPosao. Osim što je pokazao da poslodavci najviše nude poslove na određeno vrijeme, otkriva i kako je pet najtraženijih zanimanja u protekle tri godine prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač. Primjetan je i porast potražnje za niže kvalificiranim radnicima. Oglasi u kojima se traže takvi radnici 2008. su predstavljali manje od četiri posto ukupnih oglasa, a lani čak 27,4 posto oglasa.




Što se tiče oporavka tržišta, turističke županije, odnosno regije sjevernog i južnog Jadrana bilježe brži oporavak od ostatka države. Tržište rada središnje Hrvatske, sporije se oporavlja dok je, kako veli Tkalec, tržište rada istočne Hrvatske propulzivno i aktivno te premašuje razine potražnje za radom prije krize. Međutim, taj je rast najviše generiran porastom ugovora na određeno vrijeme.


Poslodavci, pak, ističu kako na tržištu nema radne snage koja im je potrebna i ponavljaju svoj zahtjev za slobodnijim uvozom radnika. Obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta rada, pogotovo kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, ističe Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.


Direktor portala MojPosao Igor Žonja, smatra da treba smanjiti trošak rada, odnosno porezna opterećenja na rad, povećati kvote za uvoz stranih radnika te povećati plaće.


Fleksibilizacija


Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, međutim, ističe da je porezni klin u Hrvatskoj na razini EU-a, ali i upozorava kako je Žonja kontradiktoran. Naime, povećan uvoz stranih radnika neće dovesti do rasta plaća.


– Bi li ta plaća bila devet tisuća kuna da su kvote veće? Ne bi – ustvrdio je Ćorić referirajući se na zahtjeve poslodavaca i primjer koji je iznijela Deranja prema kojem brodomonter ili varioc sa srednjom stručnom spremom trenutačno ugovara plaću od devet tisuća kuna neto »što je prije bilo nezamislivo«.


Što se tiče kritika jer se mladima uglavnom nude poslovi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, ministar Ćorić ističe kako će se od iduće godine raditi na jačanju pripravništva. Ministar ponavlja kako će se iduće godine razgovarati o promjenama Zakona o radu. Sama Vlada, podsjetimo, to je najavila u svom programu rada govoreći o potrebi daljnje fleksibilizacije radnih odnosa, odnosno »pojednostavljenju određenih procedura, osiguranju učinkovite primjene načela fleksiblnog radnog vremena kao i osiguranju zadržavanja prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza«. Svaka fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pak, za sobom nosi porast atipičnog zapošljavanja.