Zdravko Marić, Foto: D. JELINEK
Ako želimo održive stope rasta, a želimo, investicije uz izvoz roba i usluga moraju biti jače«, poručio je Marić
Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je izjavio da će hrvatsko gospodarstvo i iduće godine rasti po stopi od 3 ili nešto malo ispod 3 posto, što je nešto sporije nego u 2017., ali to ne znači da gospodarstvo stagnira.
To je ministar kazao uoči sjednice Vlade na pitanje novinara kako komentirao najnovije prognoze Hrvatske narodne banke (HNB), koja je smanjila procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini s prethodnih 3,3 na 3,1 posto, dok iduće godine očekuje usporavanje rasta na 2,9 posto.
»I iduće ćemo godine rasti po stopi od 3 ili nešto malo ispod 3 posto, što je iz ove perspektive nešto sporije nego u 2017., ali eto ne znači da stagniramo, mada se u tom rastu kao jači pokretač ocrtava osobna potrošnja, koja uvijek ima limite. Vidljivi su i efekti porezne reforme, i sada na red treba staviti druge elemente rasta, poput kako dignuti faktor rada i produktivnosti, jer je to ono što najviše treba gospodarstvu uz reforme, te da se to vidi i u zaposlenosti i plaćama«, kazao je Marić.
Kazao je i da većina ekonomista i analitičara u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,1 ili 3,2 posto, a razlike su male. »Manje-više svi smo konzistentni u projekcijama, i Vlada i drugi, te su te projekcije i kredibilne, što je dobro za poslovni svijet«, kazao je ministar.
Dodao je i da je porezna reforma do sada najviše bila usmjerena i vide se efekti u investicijskoj aktivnosti, a taj je doprinos, po njegovoj ocjeni, najmanje analiziran u javnosti, odnosno snižavanje poreza na dobit kao pomoć poduzetnicima, u čemu vidi još prostora, kao i u unapređenju poslovne klime i drugom.
»Ako želimo održive stope rasta, a želimo, investicije uz izvoz roba i usluga moraju biti jače«, poručio je Marić. Kazao je i da se inflacija nakon dvije, tri godine vratila u pozitivnu zonu, da je sada oko 1 posto, a iduće bi godine mogla biti oko 1,5 posto.
U vezi plaća kazao je da je »naša politika plaća oprezna i treba pratiti kretanje produktivnosti rada, a ove smo godine prvi puta nakon 2009, krenuli u korekcije plača javnih službenika. I na zadnjem sastanku sa HUP-om smo zaključili da sinergijskim djelovanjem poslodavaca i Vlade trebamo ići prema povećanju plaća«.