VUKOVAR Većinom glasova vijećnika, vukovarsko Gradsko vijeće usvojilo je danas izmjene i dopune Statuta Grada kojima se područje Vukovara proglašava mjestom posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata, propisuje da je službeni jezik hrvatski i pismo latinično te da se područje Vukovara u cijelosti izuzima od primjene odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i od članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

 Za navedene izmjene i dopune Statuta glasovalo je 12 vijećnika HDZ-a i HSP-a dr. Ante Starčevića, koji su usvojene izmjene i dopune i predložili, i predsjednik Gradskog vijeća, nezavisni Željko Pinjuh, koji je ljetos zbog priklanjanja koaliciji HDZ-a i HSP-a AS u vukovarskom Vijeću brisan iz članstva SDP-a.  

 Usvojenim izmjenama Statuta promjenjen je dosadašnji stavak 3. članka 61. koji je izglasan 2009. na prijedlog vijećnika HDZ-a, HSP-a i SDSS-a. Njime se propisivalo da u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Statuta Grada Vukovara, pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara.

 Vijećnici su prihvatili većinom glasova i zaključak o upućivanju dopisa Vladi RH i nadležnim ministarstvima sa zahtjevom za žurno provođenje Zakona o prebivalištu u Gradu Vukovaru koji je inicirao Klub vijećnika HDZ-a. U obrazloženju se navodi kako po popisu stanovništva iz 2011. u Vukovaru živi 27.683 stanovnika, dok se istodobno u policijskoj evidenciji nalazi više od 42.000 stanovnika. »Tvrdim da u gradu Vukovaru ne živi više od 25.000 stanovnika od kojih je oko 6000 Srba«, rekao je vijećnik Pilip Karaula (HDZ).

 S usvajanjem toga zaključka nisu se složili vijećnici SDP-a i SDSS-a. Oni nisu podržali niti odluku o slanju zahtjeva Državnom zavodu za statistiku da se Gradskom vijeću dostavi popis stanovnika Vukovara po adresama, imenu i prezimenu te nacionlanoj pripadnosti kako bi se i na taj način, kako je obrazloženo, vidjelo tko doista živi, a tko ne u Vukovaru.

 Tijekom rasprave o izmjenama i dopuna Statuta, pred vijećnicima su se našla tri prijedloga: HDZ-a i HSP-a AS, vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe (SDP) i Kluba vijećnika SDSS-a.

 SDP-ov vijećnik Goran Bošnjak prozvao je HDZ i HSP AS da su svoj prijedlog izmjena Statuta »prepisali« iz prijedloga gradonačelnika Sabe. Sabo je predlagao da se u Statut ugradi da je u Vukovaru u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo te da se članak 61. izmjeni tako, da se dvojezičnost na području Grada ostvaruje u radu gradskih tijela u samoupravnom djelokrugu i u postupku pred upravnim tijelima.

 U prijedlogu vijećnika HDZ-a i HSP-a AS, koji su na kraju vijećnici većinom glasova i prihvatili, stoji da se u članak 2. Statuta »ugradi« stavak kojim se područje grada Vukovara proglašava mjestom posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata, te stavak kojim bi se propisalo da su u Vukovaru službeni jezik hrvatski i pismo latinično.

 Predložili su i izmjenu i članka 61. Statuta, koji sada glasi: »Temeljem odredbe članka 2. (…) i pozivom na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, područje grada Vukovara se u cijelosti izuzima od primjene odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te od članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina«.

 Vijećnik HDZ-a Ivan Penava zamjerio je vijećnicima SDP-a i SDSS-a da ne razumiju »dubinu emocija« Vukovaraca koji, kako je kazao, nemaju ništa protiv prava srpske nacionalne manjine, ali ne žele dvojezičnost u svome gradu jer nisu ispunjeni uvjeti za njezinu primjenu.

 Uzvratio je Bošnjak, zapitavši koji su to uvjeti bili zadovoljeni 2009. kada je, kako je kazao, i glasovima HDZ-a iz Statuta bio izbačen hrvatski jezik i latinično pismo, a uvedena dvojezičnost, čemu se tada SDP protivio.

 Inače, u prijedlogu izmjena i dopuna Statuta koji je pred Vijeće stavio Klub vijećnika SDSS-a predložena je ravnopravna službena uporaba hrvatskog jezika i latinice i srpskog jezika i ćirlice te niz novih stavaka u članku 61. kojima se traže dvojezični prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, nazivi ulica i trgova te geografskih mjesta i lokaliteta na području grada.