Manjkava tužba

Vrhovni sud odbio reviziju: Rojs godinama tuži državu, ali milijune neće dobiti

Vanja Vesić

Foto D. Jelinek

Foto D. Jelinek

Rojsova tužba manjkava jer u zahtjevu za mirno rješenje koje je zakonski obavezno prije »klasične« tužbe nije naveo i traženje za isplatu 13,584.800 kuna za radove na vojarni »Croatia«



ZAGREB Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je reviziju tužitelja 66. pukovnije HV-a i zagrebačke zadruga za izgradnju prometnica umirovljenog generala Ljube Ćesića Rojsa kojem su niži sudovi u nizu sličnih procesa još jednom odbili zahtjev za nadoknadu pustih milijuna kuna za radove na izgradnji domaćih autocesta. Vrhovni sud potvrdio je ranije donesenu odluku Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 10. veljače koji je konstatirao da je Rojsova tužba manjkava jer u njegovom zahtjevu za mirno rješenje koje je zakonski obavezno prije podnošenja »klasične« tužbe protiv RH nije naveo i traženje za isplatu 13,584.800 kuna za obavljene radove na vojarni »Croatia«.


U tužbenom zahtjevu isplatu za radove na vojarni jasno je zatražio. S obzirom na sadržajnu i materijalnu disproporciju Vrhovni sud odbio je zahtjev za revizijom zaključivši kako je niži sud bio u pravu odbacivši Rojsovu tužbu. Prema odredbama Zakona o parničnom postupku osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv države dužna je prije podnošenja obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, a zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve što mora sadržavati i tužba. U zahtjevu za mirno rješenje spora koji je u listopadu 2005. godine uputio, zatražio je i naknadu štete za izvedene radove na Jadranskoj autocesti, autocesti Zagreb – Varaždin i autocesti Rijeka – Karlovac. No, taj zahtjev nije sadržavao i zahtjev za isplatu više od 13,5 milijuna kuna za obavljene radove na vojarni »Croatia«. Niži sudovi prihvatili su stav Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu da tužba ne sadrži točno određen zahtjev za isplatu pa su tužbu odbacili, a Vrhovni sud je »zacementirao« odluku odbacivanjem revizije tužitelja.


Spor Ljube Ćesića Rojsa s državom traje oko 15 godina. Još je Vlada RH u mandatu Ivice Račana nakon 2000. godine objavila izvještaj koji je Rojsovu zadrugu teretio za kriminal, a potrebna je dokumentacija predana USKOK-u. U spisima se navodilo da su radnici plaće dobivali na ruke, a da se im nisu uplaćivani doprinosi. Velik dio njih bili su državljani BiH, a mehanizacija iz Hrvatske vrijedna tadašnjih 45 milijuna DEM-a odjednom je postala vlasništvo hercegovačke tvrtke Monitor. Računa se da je Rojs podigao protiv države čak 15 tužbi u kojima sveukupno traži 560 milijuna kuna. Ovo mu 13. ili 14. tužba u nizu – i propala.