Zeleni udar

Volonteri iz dvanaest zemalja pokrenuli peticiju za zabranu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu

Boris Pavelić

Snimio Denis LOVROVIĆ

Snimio Denis LOVROVIĆ

CASA se koncentrirala na planove Crne Gore za eksploatacijom, koji još nisu odbačeni, a bude li peticija uspješna, najviše bi mogla pogoditi Italiju koja ima aktivne bušotine



Nakon što je uspješno pomogla da hrvatska Vlada odustane od potrage za naftom i plinom u Jadranu, Alijansa za čisti Jadran (»Clean Adriatic sea alliance«, CASA), nevladina organizacija volontera iz dvanaest zemalja, pokrenula je internetsku peticiju za trajnom i potpunom zabranom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u cijelome Jadranskom moru.


»Pozivamo zemlje jadranske regije: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju da se povežu te zajednički uvedu trajnu zabranu na svako istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz akvatorija gotovo potpuno zatvorenog Jadranskog mora«, stoji u tekstu peticije, koja je pokrenuta 22. kolovoza. Tekst peticije s prikupljenim potpisima bit će predan predsjednicima i nadležnim ministrima spomenutih zemalja, a u Hrvatskoj predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović i ministru zaštite okoliša Slavenu Dobroviću. Peticiju zasad podržava petnaestak organizacija i tvrtki, a može se potpisati na www.cleanadriatic.org.


U alijansi tvrde da je »zabrana crpljenja fosilnih goriva iz Jadrana, uz trenutačno usvajanje plana za brzi prijelaz na stopostotno čistu obnovljivu energiju, ključan korak za obrtanje klimatskih promjena i zaustavljanje degradacije Jadrana«. Od vlada jadranskih zemalja peticija zahtijeva da zajamče »primjerenu zaštitu prirodnih resursa te znatno intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije u jadranskoj regiji«.




CASA je utemeljena neposredno nakon što je vlada Zorana Milanovića prije nekoliko godina najavila istraživanje ugljikovodika u Jadranu te je njezina kampanja zainteresirala međunarodnu javnost. U intervjuu američkom Wall Street Journalu u siječnju prošle godine, stručnjaci CASA-e naglasili su kako se podjednako protive crpljenju nafte i plina iz Jadrana, jer je »iskorištavanje nafte i plina u biti podjednako«. Nakon što je hrvatska Vlada, kako se čini, odustala od toga posla, a koncesionari se povukli, CASA se koncentrirala na planove Crne Gore za istraživanjem i eksploatacijom u njezinom dijelu jadranskog podmorja, koji još uvijek nisu odbačeni. Sadašnja peticija znači proširenje ekoloških zahtjeva na cijeli Jadran, a bude li uspješna, ponajviše će pogoditi Italiju, koja u svojem akvatoriju ima aktivne bušotine za eksploataciju plina i nafte.