ZAGREB – Ministarstvo obrane dobit će sljedeće godine kroz proračun više sredstava nego u ovogodišnjem budžetu, ali je još uvijek pitanje koliko će to iznositi. Vlada bi u svakom slučaju trebala u MORH usmjeriti više novca zbog projiciranih aktivnosti, prije svega oružanih snaga.

Naime, u 2017. godini na naplatu dolaze neki od prije ugovorenih poslova, poput opremanja izvidničko-jurišnih helikoptera Kiowa Warrior, nastavka otplate haubica PZH2000, kao i nastavak opremanja Hrvatskog vojnog učilišta. Uz to, sve je izvjesnije kako će Hrvatska poslati vojni kontingent u baltičke države, odnosno baš u Litvu. Spekulira se brojem od 140 vojnika, što je rang jedne satnije.

Dodatni troškovi

NATO misije, za razliku od onih Ujedinjenih naroda, nemaju nikakvo sufinanciranje, odnosno same članice snose sve troškove za svoje vojnike. Može se tu odraditi kakav bilateralni ugovor s drugom članicom, kako bi se smanjili logistički troškovi, ali u osnovi, kad pošaljemo 140 vojnika u Litvu, Hrvatska će sama snositi sve njihove troškove. To na godišnjoj razini znači minimalno 30-ak milijuna kuna, s tim što pri samim počecima kampanja ima i dodatnih troškova za samo uspostavljanje misije. Najlakše je to usporediti s misijom na Golanskoj visoravni, gdje je Hrvatska također imala oko 140 vojnika, stalno. Na godišnjoj razini, nakon uspostavljanja misije, to je iznosilo oko 24 milijuna kuna, s time da je ta misija logistički bila lakša, jer se radilo o klasičnim operacijama nadgledanja mira te su vojnici imali tek osobno naoružanje. Stoga se očekuje kako će angažman u Litvi biti ipak iznad tog iznosa, te – za razliku od Golanske visoravni – neće biti sufinanciran.

Dio medija spekulirao je kako bi MORH ove godine trebao dobiti oko 80 milijuna kuna više. Tu se zapravo ne bi radilo o dodatnom povećanju sredstava, jer projekcijski, tih 80 milijuna je otprilike upravo onoliko koliko bi u svakom slučaju trebalo biti više u odnosu na ovu godinu. A ova je godina, što se obrambenog proračuna tiče, bila najslabija do sada, s tek 4,2 milijarde utrošene na vojsku i MORH. To je ispod 1,2 posto BDP-a. Neslužbeno se može saznati kako ministar obrane Damir Krstičević i njegova administracija traže 700 do 800 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu, ali da ministar financija Zdravko Marić baš neće udovoljiti tim iznosom. Kako se to inače radi, konačni rezultat i iznos bit će plod ustupaka jedne i druge strane.

Na rubu pucanja

Treba istaknuti još jednu stvar, pogotovo u kontekstu pobune dijela nevladina sektora. Iznos koji ide MORH-u ne može se procjenjivati samo kroz naoružanje i militantni dio. Ne treba zaboraviti kako je u sklopu MORH-ovog proračuna i protupožarna eskadrila, koja je jedan od jamaca turističke sezone, još uvijek glavnog motora domaćega gospodarstva, a važna je i u slučaju nesreća. Upravo su vojne Namjenske oružane snage najbitnije za sređivanje stanja. Treba se prisjetiti poplava u istočnoj Slavoniji, kad je upravo vojska obranila Županju te pomogla da stanje u Gunji ne eskalira. Tada su se bitnima pokazale amfibije, koje su stare više od pola stoljeća, a koje bi definitivno valjalo nadomjestiti nečim barem malo modernijim. Usto, vojska je tada bila na rubu logističkog pucanja, jer je oko 800 ljudi, koliko je bilo na terenu uobičajeno, zapravo ekspedicijski maksimum u ovom trenutku. Za neke veće angažmane jednostavno bi trebalo više novca.