OPATIJA Pravi žamor negodovanja u dvorani opatijskog hotela Royal izazvao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kritikom da već 27 godina, otkako je Hrvatska samostalna, u obrazovni sustav nije uveden građanski odgoj. To je, prema njegovim riječima, rezultiralo nedostatkom suosjećanja i tolerancije među mladima, njihovim stavom da je materijalno važnije od duhovnog, te da je vjeroispovijest ono što čini glavno obilježje ljudi, a ne njihova osobnost.

– Odgovornost za takvo stanje nije na njima, nego na nama, ali ja vjerujem u promjenu, kazao je Obersnel, pozivajući sve da se pozabave »metaforom slobodnog pada vrijednosti koji smo zanemarili«, zbog čega je, uz »mlaki« pljesak, ispraćen i s pokojim zviždukom iz redova petstotinjak sudionika državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova koji se u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje održava tri dana u Opatiji.

Za razliku od riječkog gradonačelnika, koji je iznio niz primjedbi na sustav obrazovanja, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić kazao je da stanje u hrvatskom obrazovanju nije »katastrofalno niti katastrofično, ali svakako ima prostora za poboljšanje i napredak«.

Prema riječima ministra Barišića, unatoč pokušajima da se tako prikaže, u Hrvatskoj nema krize u obrazovanju, te je istaknuo važnost profesionalizacije ravnateljskog statusa i zadovoljstvo da će upravo izrađeni standard zanimanja ravnatelja i nacionalni standard kvalifikacije za ravnateljsku profesiju, kao osnova za model uvođenja sustava (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad ravnatelja u odgojno-obrazovnim ustanovama, biti jedna je od tema kojima će se baviti sudionici skupa.

Sudionike skupa pozdravio je i akademik Željko Reiner, potpredsjednik Sabora i član saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, koji je istaknuo da država sve više izdvaja za znanost i obrazovanje te da će taj trend biti nastavljen kako bi se dosegle razvijene zapadne zemlje.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, »papagajsko ponavljanje spinova o kurikularnoj reformi« te kazao kako se ona nastavlja, ali da je »više ne vode eksponenti politike nego stručnjaci različitih svjetonazorskih i političkih pogleda«.