U Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” trenutno je hospitalizirano troje ljudi koji su u fazi testiranja na koronavirus, a nešto uzoraka za testiranje na prisustvo tog virusa pristiže iz ostalih dijelova Hrvatske, izjavila je u utorak navečer ravnateljica Klinike Alemka Markotić.

Molimo za za razumijevanje jer ne možemo davati kontunuirano informacije, no ako bude novih pozitivnih nalaza javnost će biti informirana, rekla je Markotić Hini.

Alemka Markotić govorila je u Pressingu televizije N1 o liječenju oboljelih, sprečavanju širenja virusa i pripremljenosti hrvatskih javnih službi na moguću epidemiju.

“Normalno je da se ljudi uplaše kada je nešto novo, jer nekih nepoznanica oko tog virusa još ima. Taj se virus u načinu prijenosa i dinamici ponaša slično kao gripa, pa se i mi prema tom virusu ponašamo tako. Mjere su sigurno strože nego što bi bile za gripu za koje imamo antivirusne lijekove i cjepivo”, rekla je Alemka Markotić.

Kod mlađih od 40 smrtnost manja od 1%

U Kini su uglavnom od virusa preminule starije osobe, a kod mlađih od 40 je smrtnost manja od 1 posto.

“Svaki život je dragocjen, ali je uobičajeno da skupine u starijoj dobi, narušenog općeg stanja, budu ozbiljnije pogođeni svakom infektivnom bolešću, pa i virusom. Kod njih uvijek očekujemo kod svake infektivne bolesti teži oblik bolesti”, rekla je Markotić.

Iako inkubacija navodno traje dva tjedna, mladić iz Zagreba koji se zarazio prošlog tjedna u Italiji brže je pokazao simptome.

Koliko traje inkubacija?

“Inkubacija može biti i kraće, 3-5 dana, a dva tjedna je ako ste primili manju dozu virusa ili ste otporniji. Možda je netko pored njega bio inficiran i kašljao, pa se bolest brže pojavila.

Ako sve bude u redu, jer on za sada nema ni upalu pluća, nego temperaturu i blaže respiratorne probleme, vjerujemo da bi za 5-6 dana mogao biti zdrav. On je sada sam u sobi, a u tim sobama imamo i videonadzor kako bi se s njim lakše komuniciralo i nazdiralo ga.

U slučaju potrebe za kontaktom oblači se zaštitno odijelo i oprema. Ono kompletno pokriva kožu i sluznice. Rukavice, navlake za noge, zaštitni vizir, naočale, ogrtač koji se veže – sve je to dio opreme.

Skafanderi i respiratori se koriste u ozbiljnijim situacijama”, rekla je Markotić, te dodala kako nije neuobičajeno da zdravstveni radnici budu inficirani u većem postotku nego ostatak populacije.

Kako se liječe oboljeli od koronavirusa?

“Infektolozi su kao vojska, borimo se protiv neprijatelja – samo su oni protiv kojih se mi borimo nevidljivi”, kazala je.

Što se tiče liječenja osoba koje su zaražene koronavirusom, kaže kako se pacijenti liječe kao i kod drugih virusnih infekcija.

“Kao i kod svake virusne bolesti bolesnik se mora odmarati, uzimati dovoljno tekućine i skidati temperaturu. Mi ćemo koristiti antivirusni lijek koji se koristi za HIV ili hepatitis, za koji postoje indikacije da bi mogao biti od korisni”, rekla je.

Pošto su osobe koje su bile u blizini mladića koji je zaražen virusom poslane na kućnu samoizolaciju, pojasnila je kako se ta mjera svugdje u svijetu smatra dovoljnom.

“Kućna samoizolacija je dovoljna mjera, jer je on s kolegama bio na dovoljnoj udaljenosti. Kolege svuda u svijetu odlučile su se na tu mjeru i ona se smatra primjerenom.

Tko mora u karantenu

Kod onih koji nemaju simptome molekularni testovi koje mi koristimo su negativni. Ako su testovi negativni, ne znači da oni koji su zaraženi ne bi kroz nekoliko dana pokazali određene simptome”, rekla je Markotić.

“U karanteni se izoliraju zdrave osobe koje u svom kućanstvu ne mogu se izolirati, te bi mogli ugroziti svoje ukućane. Karantena se organizira van bolnice, a stožer još razmatra koja bi opcija, odnosno lokacija, bila najbolja za to. Ako su parametri takvi da se za osobu procijenu da mora u karantenu, ona zakonski mora u karantenu otići”, kazala je, te dodala kako su mjere koje se preporučaju građanima uobičajene – ne ići u područja za koja se zna da imaju veći broj oboljelih, izbjegavati mjesta velikih okupljanja, te dobro prati ruke.

Više od trećine zaraženih se izliječilo

Naglasila je da je važno spomenuti kako se više od trećine zaraženih se izliječilo.

“Više od tećine zaraženih su potpuno izliječeni, a oni koji su bolesni će preko 80 posto biti izliječeni. Dio će možda imati i teže kliničke slike, dulje bolesti, a dio možda i umre. Virusi koji se prenose kapljičnim putem su dosta dinamični.

Postotak smrtnosti je kod koronavirusa viši nego kod gripe, gripa je oko jedan posto, a koronavirus između jedan i pol i dva posto, ali ne treba inzistirati na brojevima. Bitno je učiniti sve da što manje ljudi završi s tragičnim ishodom”, rekla je Markotić.

Normalna reakcija straha od nepoznatog

Nestašica zaštitnih maski i antiseptika je normalna reakcija straha od nečeg nepoznatog, kaže ona.

“Ljudi međusobno prenose informacije koje nisu uvijek točne. Dezinficijens je dobar, ali ipak treba prati ruke. Maske su dobre za bolesnike, primjerice za situaciju dok idu ka ustanovi – tada je važnije da masku stavi onaj tko je bolestan nego oni koji se ne žele zaraziti.

Reskirajući da zvučim neskromno, ali sigurno smo među najspremnijima u Europi. Radimo najbolje što znamo, koristimo iskustva drugih kolega i stalno ističemo da su virusi nepredvidivi – ne možete ih zaustaviti, to je stalna igra kroz povijest”, rekla je Markotić.

Organizacija na najvišem nivou

Beroš kaže da bi htio da reagiramo kao Njemačka, da stavimo virus pod kontrolu?

“Vjerojatno je mislio na to da će razina organizacije biti na najvišem nivou. U Njemačkoj su bolesnici bili najavljeni, a u Italiji su se pojavili slučajevi koji u početku nisu bili prepoznati i da zato je teže bilo spriječiti epidemiju. Svaka situacija ima svoju specifičnost.

Da bi se proglasila epidemija mora biti veći broj slučajeva, a kod ovako novih stvari epidemija se proglasi kod manjeg broja oboljelih, dok kod poznatog je potrebno i više stotina i tisuća – nema točnih brojki oko toga koliko je slučajeva zaraženih potrebno da bi se proglasila epidemija, to varira”, rekla je Markotić.

Koliko treba za pronalazak cjepiva

Kazala je kako je za pronalazak cjepiva potrebno mnogo vremena.

“Za to je potrebno značajno vrijeme. Po ubrzanom postupku za ebolu od 2014. godine tek sada imamo cjepivo. Potrebna su bazična istraživanja, pa testiranje na životinjama, pa na manjem broju ljudi, pa tek poslije, nakon još nekoliko faza, cjepivo se testira na većem broju ljudi.

Većina kapljičnih bolesti pojavljuju se sa zimom i nestaju s kasnijom proljećem, i svi se nadaju da bi to moglo biti slučaj i sa koronavirusom. Sve su bolnice spremne na ovu situaciju. Ako naša ustanova za Zagrebačku županiju bude glavna za bolesnike s koronavirusom, onda bi se određeni bolesnici izmještali u druge bolnice, a kod nas bi se smiještali oni s tim virusom.

Za sada imamo jedan slučaj i donositi odmah esktremne mjere nije potrebno. Stariji ljudi čiji je imunološki sustav oštećen trebaju se paziti od svih virusa, pa i gripe. To su bolesti koje su za te ljude opasnije u Hrvatskoj nego jedan slučaj koronavirusa.

Za sada se u Hrvatskoj kvalitetno radi na tome, za paniku nema mjesta”, zaključila je Markotić.

Više sumnjivih pacijenata

Inače, u pulskoj, koprivničkoj i zabočkoj bolnici tijekom poslijepodneva i večeri primljeno je više pacijenata zbog sumnje na koronavirus. Nalazi devetorice radnika koji su nakon povratka iz Italije hospitalizirani u riječkoj bolnici, negativni su.

U Hrvatskoj je danas potvrđen prvi oboljeli od koronavirusa, a riječ je o mlađem čovjeku koji ima blaži oblik bolesti.