LJUDI I DALJE ODLAZE

Vladine demografske mjere ne daju rezultate, lani je rođeno 802 djece manje nego 2018.

Jagoda Marić

Foto D. ŠKOMRLJ

Foto D. ŠKOMRLJ

U vrijeme najveće ekonomske krize u Hrvatskoj se godišnje rađalo tri, četiri ili pet tisuća djece više nego što je to bilo lani, a broj novorođenih počeo je padati ispod 40 tisuća 2013. godine. Hrvatska je u 2018. godini imala kratki prekid trenda smanjenja broja rođenih i te je godine rođeno 400 djece više nego godinu dana ranije



ZAGREB – Vladine demografske mjere ne daju rezultate, u Hrvatskoj je u prošloj godini rođeno manje djece nego 2018., pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o procjenama broja rođenih i umrlih, te sklopljenim brakovima.


Tako su u 2019. godini rođene 36.143 bebe, što je 802 djece manje nego godinu dana ranije. Prve su to procjene, sačinjene na osnovi prijava u matici rođenih, ali je malo vjerojatno da će doći do nekih značajnih promjena kad se objave službeni podaci.


Nije potrebno napominjati da je to najmanji broj djece rođene u Hrvatskoj otkad se rade statistike i da ovakav trend prijeti da već sljedeće godine taj broj padne ispod 36 tisuća.




Hrvatska je u 2018. godini imala kratki prekid trenda smanjenja broja rođenih i te je godine rođeno 400 djece više nego godinu dana ranije.


No, u 2019. godini se vratilo na stari kolosijek i u toj će generaciji biti čak 40 razreda »prvašića« manje nego godinu dana ranije.


Zabrinjavajući trend


Deset godina ranije, kad su demografski stručnjaci upozoravali kako je trend odavno zabrinjavajući i da se nešto mora učiniti, u Hrvatskoj je bilo rođeno 44.577 djece, što znači da se otad broj rođene djece po godini smanjio za 19 posto.


Prije 30 godina, u vrijeme kad su se rodili majke i očevi koji danas dobivaju djecu, u Hrvatskoj se godišnje rađalo 55 tisuća djece, a deset godina prije toga, primjerice 1979. godine, u Hrvatskoj je rođeno više od 69 tisuća djece.


Baš jučer Hrvatski mirovinski zavod objavio je da će od ove godine pravo na dječji doplatak imati više od 300 tisuća djece, ali ironija je da se u Hrvatskoj rađa 20 posto manje djece nego u vrijeme kad je pravo na doplatak imalo upola manje djece i kad su roditelji primali znatno manje naknade.


U vrijeme najveće ekonomske krize u Hrvatskoj se godišnje rađalo tri, četiri ili pet tisuća djece više nego što je to bilo lani, a broj novorođenih počeo je padati ispod 40 tisuća 2013. godine.


Odselili iz Hrvatske


Iako je Vlada isticala da je demografski oporavak u središtu njezine politike, mjere koje su donosili, a riječ je o povećanju porodiljnih naknada, povećanju broja djece koja dobivaju dječji doplatak, izgradnji vrtića, njihovom produženom radu – ništa od toga zasad nije dalo rezultate, moguće i zbog toga što je iz Hrvatske odselilo više od 250 tisuća stanovnika, najviše njih u dobi kad se zasniva obitelj odnosno kad planiraju imati djecu.


Istovremeno broj umrlih u Hrvatskoj i dalje je na oko 52 tisuće, lani je umrlo točno 52.327 građana Hrvatske, pa se broj stanovnika samo na razlici između umrlih i rođenih smanjio za 16.148.


Da se u prošloj godini nitko nije odselio iz Hrvatske, to znači da je broj stanovnika pao na četiri milijuna i 70 tisuća i to ako se računa na osnovi službenih, a ne stvarnih brojki o broju stanovnika.


Prema procjenama DZS-a, u 2018. godini Hrvatska je imala četiri milijuna i 87 tisuća stanovnika, a samo zbog negativnog prirodnog prirasta izgubila je gotovo 17 tisuća stanovnika.