Vladina kontra: Referendumom protiv referenduma o braku?

Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. »U ime obitelji« u isto vrijeme traži od Ustavnog suda da ograniči vrijeme u kojem se može odugovlačiti raspisivanje referenduma

ZAGREB Ministarstvo uprave utvrdilo je da su volonteri inicijative »U ime obitelji« prikupili potpisa sasvim dovoljno da bi Sabor raspisao referendum o njihovom zahtjevu da se brak ustavno definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sada je, dakle, na potezu Odbor za Ustav koji je prije ljetne stanke i zatražio provjeru potpisa, ali u parlamentarnoj većini još ne znaju što bi napravili s tom referendumskom inicijativom.

To nam je potvrdio i Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav.

Većina izašlih

– Kad dobijemo izvještaj Ministarstva uprave, odlučit ćemo što dalje, rekao nam je Grbin.Jesensko zasjedanje Sabora počinje za deset dana, pa se ubrzo može očekivati i sjednica Odbora na kojoj bi se raspravljalo o idućim koracima u vezi s traženim referendumom koji je ozbiljno podijelio hrvatsku javnost. Obraćanje Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja jedna je od mogućnosti. Za nju su se zalagali neki članovi Kukuriku koalicije, ali zbog ranijih negativnih iskustava s Ustavnim sudom koji je donio nekoliko odluka protiv Vlade, u Banskim dvorima nisu previše skloni toj opciji.

Zato se zadnjih dana pojavila ideja o referendumu koji bi Sabor raspisao kako bi se birači izjasnili smatraju li da bi se referendumima smjelo zadirati u temeljna ljudska prava i slobode navedene u takozvanoj glavi tri Ustava. Na tragu je to mišljenja da i brak spada u to pravo, koji bi se ograničavalo jednoj skupini građana ako bi se u Ustav stavilo odredbu koju zahtijevaju »U ime obitelji«.

– Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. Podsjećamo, ne postoji više klauzula o potrebnom minimalnom odazivu i samo je važno da većina izašlih birača podrži ovakav prijedlog. »U ime obitelji« i HDZ morali bi voditi kampanju u kojoj bi pozivali ljude da glasuju protiv toga da se onemogući referendumsko ograničavanje bilo čijih prava i baš nas zanima kako bi to izgledalo, kazao nam je jučer visoki dužnosnik Kukuriku koalicije. Više stručnjaka za ustavno pravo već je prije isticalo da se institut referenduma može zloupotrebljavati i da bi stoga trebalo propisati da se o nekim pitanjima, primjerice, o ljudskim pravima, ne može neposredno izjašnjavati.

Obvezujući rok

Inicijativa »U ime obitelji« još je 3. rujna uputila Ustavnom sudu prijedlog za određivanje razumnog roka u kojem je Sabor dužan raspisati njihov referendum. Traže da Ustavni sud najprije propiše obvezujući rok u kojem državna tijela moraju provjeriti prikupljene potpise, a potom da donese i odluku o obvezujućem roku u kojem parlament mora raspisati referendum.

– Nismo dobili nikakvu službenu obavijest o provjeri potpisa, sve što znamo, znamo iz novinskih napisa, kazao nam je jučer odvjetnik Krešimir Planinić, koji zastupa »U ime obitelji«. U inicijativi strahuju da bi državna tijela mogla odugovlačiti s odlukom o referendumu pa u dopisu Ustavnom sudu upozoravaju da rokovi za raspisivanje referenduma nisu propisani ni zakonom niti Ustavom zbog čega je »nužno definirati period u kojem su nadležna tijela dužna provjeriti vjerodostojnost potpisa i donijeti konačnu odluku o raspisivanju referenduma«. Time bi se, ističu, spriječilo »neprimjereno, protuustavno i bezrazložno odugovlačenje referendumskog postupka«.

Razlika u postupanju

Za njih je »suprotno načelu demokracije kad se javna vlast miješa u prava građana, birača svoje zemlje da neposredno odlučuju, što je zajamčeno Ustavom, na način da trenutačni predstavnici javne vlasti samostalno odlučuju o odgađanju primjene odredaba Ustava i Zakona o referendumu tako da se ne postupa po zahtjevu gotovo 750.000 građana u razumnom roku i ne postoji vremenski predvidiva primjena referendumskih normi od strane državnih tijela«.

Posebno im smeta što je u ranijim slučajevima, primjerice, kada se radilo o referendumu o Zakonu o radu, Vlada odredila rok od 45 dana za provjeru potpisa birača, a sada takvih rokova nema. – Razlika u postupanju je evidentna i to nas zabrinjava, ističe Planinić.

Od Ustavnog suda inicijativa očekuje da odluke donese u roku od 30 dana od dana kad su podnijeli prijedlog. »Takva odluka Ustavnog suda zaštitila bi ustavna prava građana koja su zajamčena u hrvatskom Ustavu i zakonima, u skladu s europskom pravnom stečevinom«, zaključili su u priopćenju.