Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Izbori potapaju planove

Vlada zbog povećanja plaća probija proračunske planove. No nema joj druge - izbori su na vratima

snimio Darko Jelinek
snimio Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 18. rujan 2019. u 13:36 2019-09-18T13:36:38+02:00

Povećanje plaća u javnim službama stajalo bi 2 milijarde, što je manje od rasterećenja poslodavaca teškog 2,7 milijardi

ZAGREB - Dogovorom Vlade i sindikata oko povećanja plaća u zdravstvu probijeni su planovi proračunske potrošnje za sljedeću godinu koje je Vlada ljetos odredila u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike. Taj dogovor označio je i da se zahuktava sezona u kojoj će ostali zaposlenici iz javnog sektora pritiskati Vladu da im poveća plaće.

U prilog sindikalnim zahtjevima svakako ide i činjenica da se ove godine održavaju predsjednički izbori, a da su dogodine parlamentarni izbori. Poznato je da su vlade tada spremne dati više novca iz državnog proračuna, iako su godinama prije toga ignorirali i više nego opravdane zahtjeve pojedinih svojih zaposlenika. Vladino popuštanje svakako će značiti odstupanje od politike proračunskih suficita ili niskog deficita, a time i snižavanja udjela javnog duga u BDP-u.

Popuštanje brane

Zahtjev prosvjetara, kojeg podržava i njihova ministrica Blaženka Divjak, već je na stolu, veće plaće traže i policajci i jedino je pitanje hoće li i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović stati iza njih. Onda će potpuno logično uslijediti i pravosudni policajci, a kad Vladu pristisnu sve javne službe, logično je da će morati nešto dati i državnoj upravi.

Tako se računica ministra financija iz Smjernica, po kojoj je trošak plaća u ovoj godini trebao rasti za ukupno 1,3 milijarde kuna raspala i prije nego što je donesen proračun za sljedeću godinu. U to povećanje troška zaposlenih uračunat je samo trošak minulog rada, novo zapošljavanje i cjelogodišnja primjena povećanja osnovice od 1. rujna ove godine. To je, primjerice u zdravstvu, značilo trošak od 244 milijuna kuna, a aktualni dogovor Vlade i sindikata znači još i dodatno izdvajanje od 400 milijuna kuna. Otprilike isto toliko vrijedan je i zahtjev prosvjetara koji traže da im Vlada izmjenom uredbe poveća plaće za šest posto. Razgovori Vlade i sindikata u školstvu se nastavljaju sljedeći tjedan, a ako učitelji i profesori dobiju traženo povećanje to će značiti da su školstvo i zdravstvo probili limite proračunske potrošnje za ukupno 800 milijuna kuna, a kad brana potpuno popusti iznos može rasti i do dvije milijarde.

Iako ostali ministri zasad ne žele otvoreno zastupati zaposlene u svome resoru neslužbeno većina njih ističe da će sada biti teško ugasiti želje ostalih zaposlenih u javnom sektoru, koji su godinama zaostajali po visini plaća, da i sami ne zatraže isto.

- Mi smo kao Vlada usvojili te Smjernice prije koji mjesec, svi smo za to digli ruke i rekli smo da su to zacrtani okviri za proračunsku potrošnju u sljedeće tri godine. Ministar Kujundžić i ministrica Divjak ponašali su se kao da se to njih ne tiče, pa je na kraju ispalo da novac ne da ministar financija. Što sada sprječava mene da tražim to isto za zaposlene u svom resoru, ili kolegu Davora Božinovića da zastupa zahtjeve policije ili kolegu Damira Krstičevića da kaže da i vojska zaslužuje veće plaće, kaže nam jedan ministar. Napominje da je on, u malo boljoj poziciji nego Krstičević i Božinović jer su u njegovom ministarstvu uglavnom zaposleni državni službenici i nema ih više od tisuću, ali dodaje da i oni rade neki vrijedan posao za državu.

Kako ćete reći policajcu koji je cijeli dan na cesti da ne zaslužuje veću plaću. Naši kolege iz zdravstva i obrazovanja na kraju su se lijepo našli u središtu priče o povećanju plaća medicinskih sestara i učitelja. Odlično će to izgledati pred raspravu o izglasavanju nepovjerenja Kujundžiću, a i zaboravi se da u Školi za život sve ne funkcionira kako bi trebalo, kaže naš sugovornik iz Vlade.

Možda bude dobro

Dodaje da nitko ne spori da je vrijeme da se povećaju plaće zaposlenih u javnom sektoru, posebice što se to nije činilo godinama, a u pojedinim sektorima popust zdravstva, ljudi lako mogu pronaći posao, no priznaje da je i ovaj mandat Vlade protekao, a da se ništa nije učinilo da u javnom sektoru snažnije povećanje plaća osjete oni koji rade.

- Opet ćemo novcima jednako gađati sve. Ako će se trošiti dodatni novac u javnom sektoru trebalo ga se potrošiti ciljano na one koji su omogućili da preživi javno zadravstvo ili obrazovanje. Mi smo to iz HDZ-a najavljivali kao jedan od naših projekta, ali nije se dogodilo, kaže naš sugovornik.

Četvrti krug

U sklopu četvrtog kruga poreznih izmjena Vlada će izmijeniti i porez na dohodak, a zakonski prijedlog jučer je objavljen u javnom savjetovanju, i na taj način lokalne vlasti ostat će bez 800 milijuna kuna, od čega naravno najveći dio otpada na Zagreb. Lokalne vlasti već najavljuju da će tražiti određenu kompenzaciju. Što se tiče potpunog oslobođenja od plaćanja poreza i prireza za mlade do 25 godina i olakšice od 50 posto za one do 30 godina, Vlada će je omogućiti na godišnju zaradu do 360 tisuća kuna, odnosno do 30 tisuća kuna mjesečno, na što se plaća porezna stopa od 24 posto.

On procjenjuje da Vlada možda u sljedećoj ili u 2021. godini neće biti u problemima zbog povećanja plaća, jer će lako održavati javni dug zbog politike niskih kamata na tržištu, ali se pita što slijedi kad gospodarstvo koje usporava prestane bilježiti bilo kakve stope rasta i hoće li neki novi »krizni« premijer kako je to morala činiti Jadranka Kosor zatražiti od javnog sektora da se odrekne dogovorenog povećanja plaća.

Ako Vlada poveća plaću svim zaposlenima i potroši dvije milijarde kuna, još uvijek će više izgubiti snižavanjem PDV-a i poreza na dobit. Ukupno će fiskalni gubici iznositi 2,7 milijardi kuna, od čega 1,6 milijardi zbog smanjenja opće stope PDV-a, te 900 milijuna kuna zbog smanjenja poreza na pripremu hrane u turizmu. Rasterećenje poduzetnika smanjenjem poreza na dobit iznosit će oko 200 milijuna kuna. Od tih poreznih rasterećenja građanima će pripasti ništa, ili malo, pa se onda, kaže jedan naš sugovornik iz HDZ-a, uopće ne čini pogrešnim odvojiti manji iznos od toga za plaće onih koji rade u javnom sektoru.

- Možda je zapravo dobro da novu recesiju pokušamo ublažiti povećanjem potrošnje, posebice što je povećanje plaća u nekim resorima nužno, jer i dio ekonomista smatra da se zadnja recesija produbila upravo zbog stroge štednje, veli jedan naš sugovornik iz Vlade, iz čega bi se moglo zaključiti da slijedi vrijeme blaže proračunske konsolidacije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.