Vlada sprema novu poreznu reformu, ali tek je ovih dana objavila što je uopće donijela prethodna

Foto Vjeran Žganec Rogulja / PIXSELL

Porez na nasljedstva smanjen je s pet na četiri posto i županijski prihodi su se gotovo prepolovili s 14 na 7,8 milijuna kuna, i to ne zbog manje osnovice, nego većeg broja slučajeva oslobađanja od plaćanja poreza

ZAGREB Prije svake promjene zakona, tako i onih poreznih, Vlada je dužna objaviti procjenu učinka zakonskih prijedloga, primjerice na gospodarstvo, proračun, tržišno natjecanje, mirovinski sustav, tržište rada…

No, prije dvije godine kod izmjena 15 poreznih zakona Vlada to nije učinila, pa tek ovih dana, prije novih zahvata u porezni sustav, objavljuje naknadne procjene primjene propisa koji su već dvije godine na snazi. Možemo se nadati da će ovaj put prije usvajanja novih zakonskih izmjena Ministarstvo financija pripremiti i procjene učinka.

Što se tiče naknadne procjene pet zakonskih izmjena, Ministarstvo financija ističe da je izmjenama lokalnih poreza, koje uključuju i odredbu da porez na cestovna motorna vozila plaća kod registracije, povećan prihod županija od tog poreza. Županijski prihodi od poreza na cestovna motorna vozila u 2016. iznosili su 215,3 milijuna kuna, dok su u 2017. godini iznosili 243 milijuna kuna.

Manje od nasljedstva

– Osim ovakvog vidljivog povećanja prihoda proizašlog iz povećane efikasnosti ubiranja poreza, svakako treba napomenuti da nadležna porezna tijela po navedenom porezu neće imati potrebe provoditi ovršne postupke te neće nastati ni administrativni troškovi po navedenoj osnovi – stoji u analizi Ministarstva. Porez na nasljedstva smanjen je s pet na četiri posto i županijski prihodi su se smanjili, odnosno gotovo prepolovili s 14 na 7,8 milijuna kuna. No, razlog nije smanjenje osnovice, nego veći broj slučajeva oslobađanja od plaćanja poreza. Ukupan broj prijava nasljedstva i darova se u 2017. povećao za 56 posto u odnosu na 2016. godinu, ali je za 89 posto porastao i broj prijava za oslobođenje od plaćanja poreza, iako se odredbe o oslobođenjima od plaćanja poreza nisu mijenjale.

S pet na četiri posto smanjio se i porez na promet nekretninama, a Vlada je ukinula i oslobođenje za plaćanje tog poreza na prvu nekretninu. Analiza je pokazala da je ukupan broj obveznika tog poreza u 2014. bio oko 222 tisuće, u 2015. oko 239 tisuće, u 2016. oko 254 tisuće, dok je u 2017. iznosio oko 242 tisuće. Porezna osnovica na koju se taj porez plaćao iznosila je u 2015. oko 19,6 milijardi kuna, u 2016. godini 23,6 milijardi kuna, dok je u 2017. iznosila 20,1 milijardu kuna. Koliko je država prikupila poreza, u analizi se ne spominje, no jednostavna računica kaže da je unatoč povećanju prometa, prihod od poreza na promet nekretninama pao. – Uspoređujući 2015., 2016. i 2017. godinu, podaci pokazuju najveću poreznu osnovicu u 2016. što je bila posljedica zbog najave ukidanja oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine zbog čega se dio građana koji su ispunjavali uvjete za oslobođenje odlučio na kupnju nekretnine što je u konačnici rezultiralo većim brojem kupoprodaja u odnosu na ostale godine – stoji u analizi Ministarstva.

Olakšica nije presudna

No, u Ministarstvu ističu i da usporedba podataka za 2015. i 2017. godinu pokazuje da je u 2017. godini došlo do povećanja porezne osnovice s 19,6 na 20,1 milijardu kuna, što, zaključuju, znači da ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine nije značajnije utjecalo na odluku građana o kupnji nekretnina.

Kad su u pitanju izmjene zakona o PDV-u, koje su značile smanjenje stope s 25 na 13 posto za, primjerice isporuku električne energije, odvoz smeća, ili poljoprivredni repromaterijal, u analizi se ne daje procjena koliko je to utjecalo na potrošnju i na stanje u poljoprivredi, kao ni to kako je povećanje PDV-a s 13 na 25 posto u ugostiteljstvu utjecalo na to granu. Ipak, podaci Državnog statističkog zavoda govore da je u restoranima i kafićima potrošnja rasla.