Brigo naša, prijeđi na građane

Vlada podiže trošarine na gorivo zbog proračunskog manjka

Jagoda Marić

Trošarina najviše, za 21 lipu, raste na bezolovni motorni benzin dok je na dizel povećanje nešto niže od 11 lipa.  Na godišnjoj razini država bi dobila zbog ovog povećanja trošarina oko 300 milijuna kuna



ZAGREB   Problemi s punjenjem proračuna već će se od sljedećeg utorka osjetiti na kućnim budžetima građana, jer će Vlada kako bi namakla dodatna sredstva u državnu blagajnu danas podići trošarine na gorivo od 10,9 do 20,9 lipu po litri.


Proračunski manjak koji je već na polovici godine značajno premašio planiranih 10,2 milijarde za cijelu godinu i  bit će ga do kraja godine teško vratiti u zacrtane okvire, natjerao je Ministarstvo financija da na taj način pokuša u predstojećih nešto više od pet mjeseci namaknuti dodatnih sto milijuna kuna. Uz to na određivanju cijena u sljedeći utorak na nove, više trošarine obračunat će se i PDV pa će država od svake litre prodanog goriva dobiti od 13 do 25 lipa više nego dosad. Trošarina najviše, za 21 lipu, raste na bezolovni motorni benzin dok je na dizel povećanje nešto niže od 11 lipa.  


Na godišnjoj razini država bi dobila zbog ovog povećanja trošarina oko 300 milijuna kuna.


Model za CO




No, nisu to jedine odluke koje bi Vlada trebala danas donijeti s ciljem da prikupi novac u državni proračun. Na dnevnom su redu i dvije odluke koje se tiču privatizacije, odnosno prodaje Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.  Vlada će, kad je u pitanju Croatia osiguranje, danas po svemu sudeći potvrditi model po kojem država zadržava najmanje 25 posto, a najviše 30 posto dionica te tvrtke.


U svom portfelju država ima 82,47 posto udjela u Croatia osiguranja, a plan je prodati  do 50 posto udjela prikupljanjem javnih ponuda nakon čega bi se provela dokapitalizacija društva. Nakon tog povećanja temeljnog kapitala država ne bi smjela imati više od 30 posto udjela niti bi on smio biti manji od 25 posto.


Nominalna vrijednost svih dionica Croatia osiguranja je 442 milijuna kuna, dok je trenutna vrijednost na burzi, prema cijeni dionice, gotovo pet puta veća.


Ponude za HPB


Vladi se taj model čini boljim od prodaje svih dionica u Croatia osiguranju, ali i od privatizacije manjinskog udjela u toj nacionalnoj osiguravateljskoj kući. Vjeruje da će na taj način zadržati određeni utjecaj na poslovanje Croatia osiguranja, ali i da će, što nije nevažno za državni proračun, postići bolju cijenu nego da prodaje manjinski udio, odnosno samo kontrolni paket od 25 posto. Interes za kupnju Croatia osiguranja dosad je najjače iskazao poljski osiguravatelj PZU, a kao ozbiljan kandidat te tvrtke spominje se i Adris.


Što se tiče Hrvatske poštanske banke namjera Vlade je prodaja 99,13 posto dionica te banke koje u svome vlasništvu osim države imaju Hrvatska pošta i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Na taj način, prikupljanjem javnih ponuda, vjeruju  u Vladi, država bi postigla najveću cijenu. Inače, nominalna vrijednost ukupnog udjela koji će se prodati je 966 milijuna kuna.  Naime, nominalna cijena dionice je 1.100 kuna, dok je posljednja po kojoj se trgovalo na burzi veća za 364 kune, odnosno za 25 posto.