Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
26. ožujka 2019.
Drugačiji model

Vlada odustaje od upitne subvencije: Istražili smo što u Banskim dvorima planiraju s minimalcem

Vlada odustaje od upitne subvencije: Istražili smo što u Banskim dvorima planiraju s minimalcem
Vlada odustaje od upitne subvencije: Istražili smo što u Banskim dvorima planiraju s minimalcem
Autor:
Objavljeno: 4. listopad 2018. u 20:34 2018-10-04T20:34:00+02:00

U idućoj godini poslodavci bi plaćali doprinose na 75 posto minimalne plaće, dok bi ostatak bio na teret države, a od 2020. godine, kada je riječ o doprinosima, ne bi bilo nikakvih izuzetaka

ZAGREB Vlada je, u nepunih godinu primjene modela isplate minimalne plaće, pri čemu poslodavci plaćaju doprinose na 50 posto minimalne plaće, shvatila kako to nije dobar oblik kompenzacija. Iako bi kompenzacije trebale biti namijenjene radno-intenzivnim industrijama u kojima su prihodi niski pa im je svaki rast plaća opterećenje, doprinose na prepolovljenu osnovicu plaćaju svi oni koji isplaćuju minimalnu plaću. Odnosno, tu mogućnost »uštede« imaju svi poslodavci koji su tijekom prošle godine radnicima isplaćivali minimalac, pri čemu državnu subvenciju ne mogu iskoristiti za radnike koje su novozaposlili tijekom ove godine. Drugim riječima, za oko 75 tisuća radnika na minimalnoj plaći uplaćuju se sniženi doprinosi na plaću.

Rast minimalca

Prema našim informacijama, ideja je da se do kraja ove godine primjenjuje model prema kojem svi plaćaju doprinose na 50 posto minimalne plaće. U idućoj godini, pak, taj bi iznos bio prepolovljen te bi plaćali doprinose na 75 posto minimalne, dok bi ostatak bio na teret države, a od 2020. godine, kada je riječ o doprinosima ne bi bilo nikakvih izuzetaka. Očekuje se i da bi iznos minimalne plaće za iduću godinu rastao, no za sada nije poznato u kojem iznosu. Razgovori resornog minstarstva rada sa socijalnim partnerima o iznosu minimalne plaće su otvoreni. Iako je već odavno, kada se krenulo u zakonsko rješavanje minimalne plaće, ideja bila da ona s godinama raste kako bi dosegnula 50 posto prosječne plaće u zemlji, to će se teško realizirati u idućoj godini. Tim više jer je nakon nekoliko godina rasta, udio minimalne plaće u prosječnoj plaći pao sa gotovo 43 posto na razinu od tek 40 posto. Dijelom je to posljedica činjenice da su zbog nedostatka radne snage plaće u ovoj godini rasle, ali i odabira polaznih faktora za izračun mogućeg rasta minimalne plaće. Naime, za izračun minimalca za iduću godinu kao parametar bi se, među ostalim, koristila i prosječna plaća isplaćena u prvih sedam mjeseci tekuće godine. Zbog čega se razmišlja o tom parametru nije jasno, s obzirom da se proteklih godina koristio osmomjesečni prosjek plaća.
Po svakoj isplaćenoj minimalnoj plaći u ovoj godini proračun na doprinosima gubi gotovo 3.550 kuna godišnje. Većina tih prihoda oduzeta je zdravstvenom sustavu koji ionako muku muči s novcem, pa po jednom radniku na minimalnoj plaći godišnje ostaje bez 3.096 kuna. Sada su ukupna opterećenja na plaću 17,2 posto, pri čemu se za zdravstvo izdvaja 15 posto doprinosa, za zapošljavanje 1,70 posto, a zaštitu na radu 0,50 posto. Od iduće godine ukidaju se doprinosi za zaštitu na radu kao i zapošljavanje, dok doprinos za zadravstveno osiguranje raste na 16,5 posto. To znači da bi, na sadašnju minimalnu plaću koja u brutu iznosi 3.439,80 kuna, trošak poslodavca (bruto 2) iznosio 567,7 kuna. Ako će, kako se predlaže, biti oslobođen plaćanja četvrtine doprinosa od iduće godine, na sadašnji iznos minimalca za zdravstvo bi uplaćivao 426 kuna, dok bi preostali trošak preuzela država.

Moguće potpore

Premda se najavljivalo da će do početka ljeta ove godine s Europskom komisijom biti usuglašene mjere pomoći za industrije koje isplaćuju minimalnu plaću, što bi omogućilo i njen rast, o njima se još ništa ne zna. No, ideja je da od iduće godine te industrije mogu računati na potpore ili kombinirati potpore male vrijednosti pod uvjetom da izrade program očuvanja radnih mjesta. Tako bi im se putem mjera aktivne politike zapošljavanja mogle osigurati subvencije do iznosa minimalne plaće, ali i pokriti troškovi doškolovanja ili prekvalifikacije radnika, prije svega starijih od 54 godine života. Ti poduzetnici pritom ne bi smjeli otpuštati radnike koji nisu obuhvaćeni potporom (osim u slučaju osobno uvjetovanog otkaza ili otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika), a u slučaju da dijele otkaze, morali bi vratiti dobivene potpore.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka