Foto: Sergej Drechsler
Država koja ima ministarstvo za imovinu, nema Strategiju upravljanja državnom imovinom koja se u Saboru donosi na razdoblje od četiri godine. Zadnju je donijela Milanovićeva Vlada i ona je prestala vrijediti s istekom prošle godine
ZAGREB Odlukama o prodaji tri turističke tvrtke, Club Adriatica, Hotela Makarska i crikveničkog Jadrana, država je u samo nekoliko tjedana ove godine pokazala da će, ako nastaviti tako, uspjeti nakon dugo godina ostvariti privatizacijske planove. Plan je u ovoj godini od privatizacije ostvariti oko milijardu kuna, a s ove tri tvrtke doseglo se skoro polovicu iznosa, odnosno 426,6 milijuna kuna.
No, nekoliko proteklih vlada, pa i sadašnja u prvoj godini svog mandata, daleko je bilo od ostvarenja svojih privatizacijskih planova koje su uvijek prema kraju godine morale revidirati i potpuno je nejasno zašto su uporno svake godine postavljali ambiciozne planove.
Ambiciozni prihodi
Upravo je aktiviranje državne imovne, kroz privatizaciju i gospodarsko korištenje zapuštenih nekretnina, bio jedan od temelja na kojima su i kratkotrajna Vlada Tihomira Oreškovića, ali i Vlada aktualnog premijera Andreja Plenkovića gradile svoje planove o rastu. Plenković je s tim ciljem osnovao i posebno Ministarstvo državne imovine.
Tako je u 2017. godini u proračun ugrađen i plan o privatizacijskim prihodima od 1,4 milijarde kuna, krajem godine je u rebalansu taj plan smanjen na 542,7 milijuna kuna, ali su istovremeno, pojasnili su iz Ministarstva financija, povećani prihodi od privatizacije koje zadržava Centar za restrukturiranje i prodaju, kako bi financirao svoje obveze, sa 17,8 na 257 milijuna kuna.
– Prema preliminarnim podacima o ostvarenju prihoda i primitaka Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, primici od prodaje dionica i udjela u glavnici ostvareni su u iznosu od 116,9 milijuna kuna, a primici od prodaje dionica i udjela u glavnici Centra za restrukturiranje i prodaju u iznosu od 272,9 milijuna kuna, pojasnili su nam iz Ministarstva financija u odgovoru na naš upit o lanjskim privatizacijskim prihodima. Tako je već početak ove godine pokazao da će lanjski privatizacijski prihodi biti nadmašeni.
Prema Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom Vlada je do kraja listopada svake godine dužna donijeti Plan upravljanja državnom imovinom čiji bi dio trebali biti i privatizacijski planovi. No, taj plan nije donesen ni za za prošlu, ni za ovu godinu, što znači da u Vladi krše zakon. Donošenje takvih planova do kraja listopada zamišljeno je upravo zato da se i privatizacijski prihodi mogu ugraditi u prijedlog proračuna čija je izrada u to vrijeme u završnoj fazi i možda je to između ostaloga jedan od razloga zašto država ne planira dobro svoje privatizacijske planove proteklih godina. Uz to, država koja ima ministarstvo za imovinu, nema Strategiju upravljanja državnom imovinom koja se u Saboru donosi na razdoblje od četiri godine. Zadnju je donijela Vlada Zorana Milanovića i ona je prestala vrijediti s istekom prošle godine.
Nema uzbuđenja
No, u Vladi se, kako se čini, nitko zbog toga pretjerano ne uzbuđuje, inače bi, iako i sa zakašnjenjem, prijedlog te strategije već bio u parlamentu, kao i plan upravljanja za ovu godinu iz kojih bi onda bilo jasno i što država planira privatizirati u ovoj godini.
U portfelju CERP-a država ima većinske udjele u još 33 poduzeća čija je vrijednost temeljnog kapitala nešto veća od četiri milijarde kuna, a državne su dionice nominalne vrijednosti oko tri i pol milijarde kuna. No, to ne znači da one na tržištu doista toliko vrijede jer su neke tvrtke već u stečaju, a nekima prijeti likvidacija. Među tim je kompanijama i Petrokemija od čije privatizacije država neće ostvariti prihode. Međutim, na listi tih poduzeća su još i primjerice ACI, Plinacro, Croatia Airlines.
U više od 380 poduzeća država ima manijske udjele vrijedne oko 2,4 milijarde kuna, ali za prodaju je raspoloživo oko milijardu i pol kuna. No, i to je »društvo« šaroliko pa tako na popisu ima poduzeća u kojima država ima jednu ili deset dionica, a još uvijek je dioničar primjerice i u nekim tvrtkama iz sastava Agrokora ili u Uljaniku i Pevecu.
