Vlada će morati ostati dosljedna društvenim mrežama, Facebooku i Twitteru, i u teškim situacijama
Nakon što je Vlada prikupila više od 18.000 prijatelja na svom Facebook profilu, organizirala je zasad najatraktivniji događaj putem društvenih mreža. Ministar financija Slavko Linić u nedjelju je, kao prvi dužnosnik Vlade, odgovarao na pitanja upućena mu putem Facebooka i Twittera. U točno 18 minuta i jednu sekundu Linić je odgovorio na 40 pitanja. Dapače, i Linić je zadovoljan ovakvom komunikacijom u kojoj mu građani dostave pitanja, a onda on ubrzo na njih pred kamerama odgovori. Na kraju je kazao »s ovakvim kontaktima bit ćemo jedni drugima više razumljiviji, pa da ćemo možda i malo lakše preživjeti ovu godinu«.
Sporost administracije
Kako se neslužbeno doznaje, stvar na ovome neće stati. Projekt e-Hrvatska bio je neloše smišljeni način olakšavanja poslovanja putem interneta, ali je, ako će se pravo kazati, na kraju ispao teški promašaj. Iako je nova Vlada formalno ukinula Središnji državni ured za e-Hrvatsku, sljedeći tjedan bi se trebalo i javno prezentirati smjer kojim bi informatizacija administracije trebala ići. U četvrtak je na sjednici Vlade osnovano Povjerenstvo za koordinaciju javnog sektora kojemu je na čelu potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, a koje će biti zaduženo, uz ostalo, i za usvajanje standarda za elektroničku komunikaciju.
E-Hrvatska će prema tome biti projekt u sklopu Ministarstva uprave, a unutar njega će se raditi i na približavanju administracije i izvršne vlasti običnim ljudima baš putem društvenih mreža. Ni to nije svjetska novina, s obzirom na to da je, primjerice, Island imao jedan oblik neformalnog referenduma baš putem Facebooka, ali bi za Hrvatsku mogao biti veliki pomak unaprijed.
Sporost administracije jedna je od najčešćih zamjerki u Lijepoj našoj, a internet radi u nečem što se zove »real time«. Izvršna vlast nada se kako bi administracija mogla biti prodrmana tim pristupom u stvarnom vremenu, a sve ljudske frustracije i problemi mogli bi se iskazati s nekoliko klikova mišom. Twitter kao sredstvo interakcije između Vlade i građana bi bio glavni servis, jer se do sada pokazao najefikasnijim.
Važnost online komuniciranja s građanima vidljiva je i iz Uredbe o Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Tom Uredbom, u sklopu Službe za odnose s javnošću, kao jedan od tri odjela osniva se i Odjel za online komunikaciju. Važnost tog Odjela uočljiva je iz sistematizacije radnih mjesta. U njemu je predviđeno sedam radnih mjesta, dok je u druga dva odjela (za medije i za analitiku) predviđeno po šest zaposlenika.
Za stručnjaka za političku komunikaciju i društvene mreže Krešimira Macana ovakav je način komunikacije izvanredan, posebno ako su u Vladi svjesni i prednosti i mana. Naime, društvene su mreže dvosmjerna komunikacija, a to znači da će Vlada morati biti čvrsta u odluci o njihovu korištenju, jer se mora biti spreman i za pohvale i za pokude.
– Sve je divno sada kad traje ljubav, ali što će biti kad bude teško i počnu kritike? Vlada će morati ostati dosljedna u takvom načinu komuniciranja i kad bude u teškim situacijama i ako u tome uspije može ostvariti izvrstan efekt. Poslat će poruku da je vjerodostojna, transparentna, da je s građanima u dnevnom kontaktu i da ih se ne boji, smatra Macan. Ta mogućnost dnevnog kontakta s građanima za Macana je posebno važna jer se time smanjuje mogućnost da se »Vlada odlijepi«.
Za Božu Skoku koji na Fakultetu političkih znanosti predaje odnose s javnošću Vladin iskorak na društvene mreže je dobar, »ali nije sve u tome«.
– Nove komunikacijske kanale, posebno prema mladima, treba koristiti, ali drugačije od klasičnih komunikacijskih kanala. Oni su zamišljeni kao mjesto ležernije komunikacije, navodi Skoko.
No, on upozorava da društvene mreže ne mogu nadomjestiti klasičnu komunikaciju i medije. Loše bi bilo ako bi se mediji zadovoljili takvom komunikacijom s Vladom posebno zato što komunikacija putem društvenih mreža suštinski ne mijenja ništa. Naime, Vlada je još uvijek ta koja odlučuje što će i kada biti objavljeno i stoga je klasična uloga medija nezamjenjiva.
Izbjegavanje posrednika
Prednost ovakvog komuniciranja s građanima jest u tome što se demokracija prakticira svaki dan, a ne jednom u četiri godine, na izborni dan, smatra Macan. Međutim, i on upozorava da je Vlada ta koja i dalje upravlja s onim što je objaviti i dapače, izbjegava posrednike. Odličan primjer za to njemu je upravo intervju Slavka Linića u kojemu je on odgovarao na konkretna pitanja, to je emitirano, nitko to nije mogao ignorirati, bilo je u svim medijima, a Vlada je ta koja je dala »gotov proizvod«.
Nije velika tajna kako je on-line ekipa SDP-a i sadašnje Vlade okupljena oko Zinke Bardić, nekadašnje glasnogovornice Ministarstva unutarnjih poslova, u vrijeme kada je Šime Lučin bio ministar, a danas jedne od čelnih osoba u PR agenciji Madison. Dapače, ljudi bliski toj agenciji kazat će kako je Bardić glavna za politički dio poslova u toj agenciji, što joj je tim lakše jer se ideološki slaže s velikim djelom današnje izvršne vlasti. Velika pomoć SDP-u u izbornoj kampanji, kad je on-line dio posla bio u pitanju, je činjenica da je Forum mladih te stranke organizacijski jak, a mlađe generacije ipak su sklonije modernim tehnologijama.
– Linićev intervju je de facto izrežiran sadržaj kojega nije moguće izrezati. Koga zanima lako će cijeli intervju naći na internetu. To je to što je napravila Vlada, smatra Macan.
– Naravno, valja primijetiti da u takvim »intervjuima« nema nikoga tko bi postavio potpitanje. Takvom metodom Vlada zaobilazi novine i druge medije i ima izravan komunikacijski kanal koji je malo košta, navodi Macan.
Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a koji posljednjih godina, uz ostalo, objavljuje i svoje izvještaje o otvorenosti rada Vlade, tvrdi da je dobro da Vlada koristi i društvene mreže za komunikaciju, ali to ne utječe suštinski na vlada li Vlada otvorenije i transparentnije.
– Takva komunikacija ne smije postati ukras, a to se može dogoditi ako Vlada bude zatvorena prema građanima. Mi od nje očekujemo pravodobnu objavu dokumenata o kojima se raspravlja na sjednicama Vlade, detaljnu objavu dokumenata i dnevnih redova sa zatvorenih sjednica Vlade na kojima se nikako ne smije odlučivati o raspodjeli bilo kakvog novca, niti smiju postojati tajni ugovori, kazao je Zelić.
GONG će i dalje nastaviti pratiti otvorenost rada Vlade pri čemu ih ponajprije zanima suština i informacija, a očekuju da će standardi sadašnje Vlade biti znatno viši od standarda prijašnje. Dapače, kad je riječ o samoj suštini u otvorenosti rada Vlade, u GONG-u zasad ne primjećuju nikakve bitne pomake.
