OPATIJA Hrvatsko gospodarstvo raste, pokazatelji za prvi kvartal bolji su no što je dao naslutiti kraj prošle godine, no i dalje kaskamo i zaostajemo za usporedivim zemljama - zaključak je guvernera Borisa Vujčića koji sudjeluje na konferenciji Hrvatsko novčano tržište koja je počela u Opatiji. -Prvi kvartal 2019. bolji je od očekivanog, imamo snažan rast industrijske proizvodnje, nastavak rasta izvoza, osobne potrošnje, građevinarstva... Rast je dakle široko utemeljen. I trgovina na malo ide gore, ali i javne investicije zbog angažiranja fondova EU. Na tržištu rada, s druge strane, ima posla za svakog tko se želi prekvalificirati. Dijelom se stanje rješava kroz emigraciju a s druge strane fali radnika budući da je ovaj "bazen" regije donekle "isušen" pa radnike treba tražiti sve istočnije. Vlada je trebala ranije povećati uvozne kvote, rekao je Vujčić. Rast izvoza prati međutim snažan rast uvoza, a domaća potražnja postaje opet glavni pokretač rasta. Rastu i politički rizici a carinski ratovi na globalnom planu odrazit će se i na našu ekonomiju. Guverner je rekao da u HNB-u očekuju nove aprecijacijske pritiske, odnosno pritiske na jačanje kune, a s tim u vezi i rast svojih međunarodnih pričuva koje su i sad vrlo visoke.- Iako pokazatelji za prvi kvartal zvuče dobro, pitanje ostaje realna konvergencija. Naime, stopa rasta oko 3 posto ostaje niža nego u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe. Naša realna konvergencija prosjeku razvijenosti starih članica EU sporija je nego kod drugih, a ubrzati se može jedino strukturnim reformama. Ključne su investicije, a one su i inače slabije u zemljama koje imaju slabije institucije, što je slučaj kod nas. Strukturnih reformi je malo a i one koje jesu pokrenute vidimo da se vrlo lako mogu demontirati, rekao je Vujčić. Veli da kamate padaju a pada konačno i razlika među aktivnim i pasivnim kamatama, koju su banke zadržale u cijelom periodu krize. Sad su pasivne, odnosno kamate na štednju gotovo na nuli, i banke ih više nemaju kamo spuštati. Kaže da su banke većinom uskladile s preporukom HNB-a vezano za odobravanje gotovinskih kredita, a one koje još nisu, neka to naprave, imaju, kaže, još malo vremena, jer će ih u suprotnom natjerati, poručio je guverner bankarima. Veli da je fiskalna situacija vrlo dobra, ako zanemarimo jamstva, te da ima prostora za djelovanje i na strani fiskalne i monetarne politike ali prva, veli, mora ići fiskalna. Vladi je poručio da kroz nacionalni program reformi nastoji brže primijeniti preporuke EU, u čemu također zaostajemo.