Više od polovine građana Hrvatske živi tamo gdje je i rođeno

Hina

08. studeni 2013 16:13

Svega oko 15,5 posto ili 660 tisuća stanovnika stanuje u drugoj županiji u odnosu na mjesto rođenja

ZAGREB Popis stanovništva iz 2011. godine pokazuje da je 86,2 posto stanovnika Hrvatske i rođeno u Hrvatskoj, kao i da više od polovice stanovnika živi u naselju u kojem su i rođeni.Od ukupno 4.284.889 stanovnika njih 86,2 posto ili 3.692.499 rođeno je u Hrvatskoj, dok je njih 584.947 ili 13,7 posto rođeno u inozemstvu te su se doselili u Hrvatsku, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.Više od 2,2 milijuna stanovnika Hrvatske ili njih 52,3 posto rođeno je u mjestu ili naselju u kojem su stanovali u trenutku Popisa stanovništva. Još 12,7 posto ili gotovo 543 tisuće njih živi u nekom drugom gradu ili općini županije u kojoj su rođeni, a 5,7 posto ili 245,4 tisuće ih stanuje u drugom naselju svog rodnog grada, odnosno općine.Svega oko 15,5 posto ili 660 tisuća stanovnika stanuje u drugoj županiji u odnosu na mjesto rođenja, dok za 0,25 posto popisanih građana nije poznato mjesto rođenja.Od 584.947 stanovnika koji su se doselili u Hrvatsku najviše ih je, 409.357 došlo ih Bosne i Hercegovine. U Srbiji je rođeno 52,7 tisuća hrvatskih građana, u Njemačkoj njih oko 34 tisuće, na Kosovu i u Sloveniji oko 20 tisuća, a u Makedoniji oko 10 tisuća.Najveći udio stanovnika rođenih u inozemstvu uglavnom imaju županije, gradovi i općine koje su, prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, bile znatnije pogođene ratom, kao i Grad Zagreb, kao najrazvijenija jedinica.Od županija to su Brodsko-posavska u kojoj živi 21,3 posto, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska s po 19,1 posto građana rođenih u inozemstvu te Grad Zagreb u kojem je takvih stanovnika 17,5 posto.Među gradovima s najviše građana rođenih izvan Hrvatske su Knin (36,8 posto), Dugo Selo (31,3 posto), Županja (29,2 posto), Slavonski Brod (28,9 posto) i Hrvatska Kostajnica (27,2 posto).Najmanje ‘doseljenih’ stanovnika imaju pak Krapinsko-zagorska (3,1 posto), Varaždinska (4 posto), Međimurska (4,7 posto) i Koprivničko-križevačka županija (5,1 posto).Među razlozima doseljenja, prema rezultatima Popisa, prevladavaju obiteljski razlozi (60,3 posto), rad (14,2 posto), školovanje (5,5 posto), ali i prisilna migracija (4,4 posto).