Više novca za obrazovanje i zdravstvo: Kakvu državu Hrvati žele 2030. godine?

Hrvatska mora vratiti povjerenje svojih građana / Snimio Sergej DRECHSLER

Hrvatska ima 140 nacionalnih strategija i više od 1.700 takvih lokalnih i regionalnih dokumenata, koji su uglavnom bili lijepe želje, ali iz Ministarstva regionalnog razvoja uvjeravaju da NRS neće doživjeti takvu sudbinu, jer će se točno znati kako će se financirati svaka provedbena mjera

ZAGREB Građani Hrvatske žele da Vlada izdvaja više novca za obrazovanje, gospodarstvo i inovacije, zdravstvo, razvoj poljoprivrede i biokemije i digitalno društvo. Tih pet sektora izabrali su među ponuđenih 11 u upitniku koji na mrežnoj stranici www.hrvatska2030.hr mogu ispuniti ako svojim sugestijama žele pomoći u izradi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine (NRS).

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a u promotivnom spotu koji se na televizijskim ekranima emitira posljednjih tjedana poziva građane da daju svoje prijedloge za viziju Hrvatske 2030. godine kako bi se izradila prva desetogodišnja sveobuhvatna nacionalna strategija.

Dosad je spomenuti upitnik, odgovorili su nam iz Ministarstva regionalnog razvoja, ispunilo 500 građana i oni su jasno rangirali, kako smo i naveli na početku, sektore u koje žele da ide više novca koji uplaćuju kao porezni obveznici. Povećanje novca za te sektore, barem kod onih koji su dosad ispunili upitnik, bilo je važniji od dodatnog novca, primjerice, za pravosuđe, sigurnost, prometnu infrastrukturu.

Ambiciozan projekt

Iako je možda uzorak od 500 građana premali. Zanimljivo je da su građani birali sektore, posebice kad je u pitanju prvorangirano obrazovanje, za koje smatraju da je prioritet povećati izdvajanje novca, suprotno ponašanju većine hrvatskih vlada koje su samo deklarativno, ali ne i financijski, davali važnost tom resoru.

Iako je izrada NRS tek na samom početku, i prije nego što započne njezina primjena vlast bi možda mogla razmišljati o sugestijama građana, ako ne želi da taj ambiciozni projekt završi kao i sve strategije koje je država dosad donijela.

Hrvatska trenutno ima preko 140 nacionalni strateških dokumenata, koji pokrivaju gotovo svaki sektor te više od 1.700 lokalnih i regionalnih strategija. Proizvodnja tih dokumenta, koja je bila nužna i za povlačenje sredstava iz EU fondova, išla je puno bolje nego njihova primjena, pa vjerojatno vrlo mali broj građana zna da je prije pet godina u industrijskog strategiji bilo zacrtano da će do 2020. godine broj zaposlenih u tom sektoru narasti za oko 90 tisuća. Ne treba ni spominjati da od tog plana neće biti ništa.

Ne znači danas puno ni Master plan u zdravstvu u kojem se spominje smanjenje čekanja ne pretrage, plaćanje prema kvaliteti usluge, zračni i pomorski hitni medicinski prijevoz. Zračni prijevoz je bio uspostavljen, pa ukinut, a za pomorski se trenutno nabavljaju gliseri.

Društvo znanja

Sve te dokumente trebala bi sada zamijeniti ili objediniti jedna Strategija koja će biti izrađena do kraja 2019. godine, a ovaj put Ministarstvo je uz pomoć europskih fondova pokrenulo i projekt koji bi trebao osigurati i sudjelovanje građana, onih čiji bi se život trebao promijeniti nabolje nakon primjene tog dokumenta. Osim ispunjavanja upitnika, građani su pozvani i da daju svoju viziju Hrvatske i to je dosad učinilo njih stotinu.

Na naš upit što građani od vlasti očekuju u Hrvatskoj 2030. godine iz Ministarstva odgovaraju da građani ističu da Hrvatska mora postati istinsko društvo znanja koje se temelji na primjeni novih tehnologija i koje štiti i učinkovito koristi svoje ključne prirodne resurse te ulaže u razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, iskorištava inovativnost i kapacitete svojih znanstvenika i poduzetnika u cilju zajedničkog stvaranja visokokvalitetnih proizvoda veće dodane vrijednosti.

– Zamolili smo Ministarstvo i da nam dostavi primjere u kojima su građani istaknuli što očekuju od Hrvatske 2030. godine. Donosimo dva primjera koje smo od njih dobili: »Hrvatsku za desetak godina vidim kao vrlo uspješnu zemlju zadovoljnih ljudi kojima ne pada na pamet otići, u kojoj svaki građanin s ponosom govori o našoj zemlji. Vidim zemlju koja za sebe i ostale zemlje Europe i svijeta proizvodi najkvalitetniju hranu (biljnu i životinjsku) po najvišim ekološkim standardima.« – G.B (55) – Brodsko-posavska županija»U 2030. želim vidjeti Hrvatsku koja cijeni rad, požrtvovnost i učenje. Hrvatsku koja pomaže mladima u razvoju njihovih sposobnosti. Hrvatsku koja posebnu pozornost pridaje obrazovanju i znanosti, u kojoj prednjači među državama Europe. Hrvatsku koja ima razvijenu infrastrukturu te učinkovitu i dinamičnu birokraciju. Hrvatsku koja potiče poduzetništvo i bori se da trud svakog, pa i najmanjeg gospodarstvenika bude priznat i cijenjen. Hrvatsku u kojoj je sport ono što ljude zbližava, a ne dodatno dijeli. Hrvatsku u kojoj je narod jedinstven i sretan. Hrvatsku u kojoj svatko može pošteno raditi i od svog rada živjeti. Hrvatsku u kojoj se novac izdvaja za razvoj njezinih potencijala, u kojoj se štite prirodni resursi i iskorištavaju na najbolji mogući način, a sve da bi ona postala naprednija. Hrvatsku koja čuva svoju tradiciju i običaje, ali je također centar razvoja novih, modernih tehnologija.« I.N. (16) – Grad Zagreb

– Hrvatska mora vratiti povjerenje svojih građana i osigurati pomoć mladima u razvoju njihovih sposobnosti i zapošljavanju, poboljšati demografsku sliku, spriječiti daljnji odljev mozgova, osigurati uvjete za povrat iseljenih Hrvata, ulagati u obrazovanje, znanost, osigurati ekološku proizvodnju hrane po najvišim standardima, ulagati u razvoj infrastrukture, poboljšati transparentnost i osigurati digitalizaciju javne uprave, poticati korištenje obnovljivih izvora energije, a penalizirati korištenje fosilnih goriva, otkrivaju iz Ministarstva potpuno razumljiva očekivanja građana.

Načelo partnerstva

Iz Ministarstva napominju i da je u prvim radionicama »Hrvatska kakvu želimo« tijekom listopada i studenog sudjelovalo i 400 dionika razvoja u Republici Hrvatskoj, pripadnika različitih društvenih skupina, poput javnog i poslovnog sektora, znanstvenoistraživačkog sektora te civilnog društva.

– Načelo partnerstva ključno je načelo izrade Nacionalne razvojne strategije. Za definiranje elemenata NRS-a potrebno je postići konsenzus širokog kruga relevantnih dionika iz svih upravnih područja i sa svih upravljačkih razina. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine izrađivat će se u participativnom procesu koji se temelji na sudjelovanju širokog kruga građana Republike Hrvatske, stručne javnosti i svih društveno relevantnih partnera, poštujući transparentnost, javnu dostupnost i raspoloživost informacija vezanih za proces pripreme, izrade, provedbe, praćenja, izvješćivanja, financiranja i vrednovanja, poručuju iz Ministarstva. Prvi će nacrt NRS-a biti završen u prvom kvartalu 2019. godine i tada bi dokument trebao ići u javnu raspravu, ali iz Ministarstva najavljuju da će javnost biti upoznata sa svim etapama izrade Nacionalne razvojne strategije te će imati prilike uključiti se u njenu izradu tijekom čitavog procesa, pa ne treba čekati javnu raspravu za prvu razmjenu mišljenja o glavnim elementima strategije.

Pitali smo Ministarstvo ne strahuju li da će i ova prva Nacionalna razvojna strategija doživjeti sudbinu stotina sličnih dokumenta donesenih proteklih godina, ali oni uvjeravaju da će ovaj dokument imati drukčiju sudbinu i stvarnu primjenu. Napominju da će NRS definirati izvore financiranja (proračunska sredstva, EU fondovi i ostali izvori financiranja) mjera kojim će se ostvariti postavljena vizija, razvojni smjerovi i strateški ciljevi, pa ne postoji strah da taj strateški dokument neće biti proveden i da neće ostvariti postavljene rezultate.

– Ne postoji bojazan da bi taj dokument mogao doživjeti sudbinu desetaka strateških dokumenta koji su posljednjih desetljeća izrađeni u Hrvatskoj – tvrde iz Ministarstva regionalnog razvoja.