Nakon što su se vinari slovenskoga Krasa požalili svom ministru poljoprivrede da ih ugrožava vino s oznakom teran koje se uvozi iz Hrvatske, uslijedilo je povlačenje hrvatskog, odnosno istarskog terana s polica slovenskih trgovina
Iznenađenje, pa i šok bile su prve reakcije kod većine sugovornika kojima smo se obratili za komentar ili dodatne informacije vijesti o zabrani prodaje istarskog terana u Sloveniji. Agencije naime prenose kako je »nakon intervencije slovenskih proizvođača vina s prodajnih polica jednog trgovačkog lanca povučen istarski teran proizveden u Hrvatskoj, kojega slovenski vinari s Krasa smatraju nelojalnom konkurencijom«. Taj je potez uslijedio nakon što se slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan prošlog tjedna sastao s konzorcijem proizvođača kraškog terana, a oni su ga upozorili da se u Sloveniji u prodaji našlo »vino iz Hrvatske označeno kao teran«. Židan je tom prilikom izjavio da se »crno istarsko vino iz Hrvatske s etiketom terana nedopušteno našlo u prodaji u Sloveniji, gdje je teran zaštićen kao proizvod sa zemljopisnim podrijetlom koji se dobiva na području slovenskoga Krasa«. Slovenski mediji uz tu vijest najavljuju da će slovensko ministarstvo poljoprivrede idućih dana u kontaktu s hrvatskim kolegama službeno postaviti pitanje »pod kojim uvjetima se u Hrvatskoj proizvodi teran, s obzirom na zaštitu tog vina sa zemljopisnim podrijetlom, koja se primjenjuje u Sloveniji«.
Ni u Ministarstvu poljoprivrede, ni u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo nisu nam jučer bile dostupne osobe koje bi mogle dodatno pojasniti ovaj nemili slučaj. Moguća pozadina zahtjeva vinara sa slovenskoga Krasa da naš teran »ne smeta« njihovom je zasigurno ekonomska, jer na Krasu je refoškom od kojeg nastaje kraški teran zasađena mnogo manja površina od istarskih 400 hektara pod »pravim« teranom. Osim zbrke s nazivom sorte i nazivom vina, među kraškim i istarskim teranom ima još očiglednih razlika, primjerice, kraški se teran konzumira uglavnom svjež, dok proizvođači istarskog terana postižu sve bolje rezultate njegovim odležavanjem i zrenjem, pa je čak i jedan od kriterija za dobivanje markice IQ za istarski teran da vino mora odležati bar dvije godine.
Laik bi ovaj slučaj vjerojatno percipirao kao još jedan u nizu hrvatsko-slovenskih nesporazuma, no poznavatelji vinarskih prilika i vinarske povijesti u Istri i široj okolici šokirani su ovakvom drskošću i vinara sa slovenskoga Krasa, i slovenskih poljoprivrednih vlasti koje su »nasjele« na poluinformacije i tendenciozni marketing, ali su na osnovu takvih neistina poduzele korake koji imaju pravne i ekonomske posljedice.
Bez zaštite
Evo što o ovom slučaju kaže ugledni istarski enolog Mario Staver:
Nije fer
Ivica Matošević, predsjednik udruge Vinistra, koja okuplja sve vinare iz hrvatskog dijela Istre, također je osupnut zabranom našeg terana u Sloveniji:
– Kada je Slovenija 2004. godine uoči ulaska u EU zaštitila pojam Kraški teran kao vino proizvedeno od sorte refošk na Krasu, mi na to nismo reagirali, jer smo bili svjesni da moramo isposlovati najbolju moguću startnu poziciju kad postanemo dio zajedničkog tržišta. Vinistra je tada s tezom da teran i refošk nisu iste sorte krenula u istraživanje zajedno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Projekt je dovršen 2010. zaključkom o genetskim razlikama između terana i refoška, tako da slovenska zaštita nečega što oni zovu teran – ne stoji. Pitanje je što sada ovaj slučaj znači na političkoj razini, jer teran kao sorta postoji i u Italiji i u Sloveniji i u hrvatskom dijelu Istre; mi smatramo da mi ovdje imamo, i povijesno i genetski, puno pravo na korištenje pojma teran, a to ćemo, ako bude potrebno i dokazati. Dosad nam se nije ništa slično dogodilo, ovo je jako neugodno i nismo očekivali da će do toga doći, tim više što u listi vinskih sorti u Hrvatskoj koju je prihvatila EU imamo pojam teran ili istarski teran, a kako je nacionalna lista automatski ugrađena u europsku, nama je tumačeno da nema problema s korištenjem imena terana. Ako su Slovenci to napravili, mislim da im takvo što nije pametno, prije svega nije fer, jer i oni znaju sve to što mi znamo. Mislim da im to nije ni mudro, jer nemaju temelja. Oni su takvu zaštitu isposlovali i zbog naše dobronamjerne pasivnosti, ali mi imamo argumenata da tu njihovu zaštitu možemo osporiti i dokazati da se ime teran eksplicitno odnosi na sortu, a ne na tehnologiju prerade. Ako vinari s Krasa žele vinarski rat, onda idemo u rat, ali onda oni više neće smjeti koristiti naziv teran! Ja sam međutim prije svega za dogovor, i vjerujem da će do dogovora doći. Kao što imamo izvrsnu suradnju s vinarima koparskog područja, s kojima zajedno pred nacionalnim Vladama i Europom želimo izboriti da nam na etiketama piše samo Istra, a ne posebno Hrvatska Istra ili Slovenska Istra, tako bismo mogli imati i lijepu suradnju s vinarima slovenskoga Krasa.
Potez države
Od Gorana Kramarića, čelnog čovjeka najvećeg istarskog proizvođača vina, porečke Agrolagune, dobili smo sljedeću izjavu:
– U dogovoru s predsjednikom Vinistre i Hrvatskom gospodarskom komorom mi bismo se u ovom trenutku suzdržali od komentara. Vrlo pažljivo promatramo i analiziramo situaciju, jer od 1. srpnja mislimo imati aktivniji pristup slovenskom tržištu i nije nam svejedno što se događa.
Na upit je li Agrolaguna dosad plasirala svoj teran u Sloveniju, Kramarić kaže:
– Vrlo ograničene manje količine bile su prisutne na slovenskom tržištu preko distribucijskih kanala koji nisu bili ni obimni ni agresivni.
Od hrvatskih poljoprivrednih, pa i političkih dužnosnika, bit će narednih dana svakako zanimljivo čuti kako će protumačiti ovaj slovenski nasrtaj na jedan od rezultata hrvatskih pretpristupnih pregovora s EU, kao i vidjeti što će hrvatska država učiniti da zaštiti svoje proizvođače terana od, prema dosadašnjim procjenama, sasvim neutemeljenih i na pogrešnim premisama zasnovanih poteza slovenskih vlasti.
