Perjanice hrvatskog gospodarstva trpe posljedice krize

Velikim poduzećima prodaja stoji, dobit pada

Branko Podgornik

Osjetan pad prodaje u prvih šest mjeseci doživjeli su Ina, HT i Podravka, dok je Agrokor u izvješću za 2013. objavio rast prihoda od 1,34%, što je manje od godišnje inflacije. Veliki skok prodaje prijavila je Adris grupa, ali ne i  koji dio kompanije je za to najzaslužniji 



ZAGREB Perjanice hrvatskog gospodarstva nastavljaju trpjeti posljedice krize. Dok im je konkurencija sve oštrija, najveća poduzeća teško nalaze nove kupce. Njihova prodaja najčešće stoji u mjestu, a dobit im nastavlja padati, pokazuju nerevidirana financijska izvješća velikih kompanija za prvih šest mjeseci ove godine. Tko god može, nastoji se proširiti i okrupniti. 


Primjerice, Hrvatskom Telekomu se zarada već nekoliko godina smanjuje zbog konkurenata i nižih cijena. U prvom polugodištu ukupni prihodi HT-a pali su na 3,3 milijarde kuna, ili za dodatnih 5,6 posto, prema izjvešću kompanije. Istodobno, neto dobit pala je na 401 milijun kuna, ili gotovo 30 posto. U najboljim, očito nepovratnim polugodištima, Telekomova dobit znala je biti dva-tri puta veća nego danas. 


Slično je s Inom, koja je doživjela pad prodaje od 12 posto, pa je u prvih šest mjeseci iznosila 11,8 milijarda kuna. Međutim, nakon golemog gubitka iskazanog za prošlu godinu, vodstvo kompanije je za prvo polugodiše prijavilo neto dobit od 372 milijuna kuna, što je razmjerno malo u odnosu na prijašnje godine, kad je Ina imala profite poput Telekomovih. 


Preuzimanje Mercatora




Agrokor je objavio tek izvješće za prošlu godinu, iz kojeg se vidi da su prihodi koncerna lani povećani na 30,1 milijardu kuna, ili za 1,34 u odnosu na 2012. godinu – što je manje od iznosa godišnje inflacije. Istodobno, dobit se lani prepolovila i iznosila samo 34,9 milijuna kuna. No, Agrokor je spreman na veliko širenje, jer će preuzimanjem  Mercatora svoje prihode sa sadašnjih četiri milijarde eura povećati na gotovo sedam milijardi, a broj zaposlenih sa 35 na 60 tisuća, čime postaje jedna od vodećih kompanija u srednjoj Europi.  Da bi se širio, Agrokor se jako zadužuje, a lani je imao kredita u vrijednosti od 13,4 milijarde kuna, prema službenom izvješću, dok se ovog proljeća kod ruske Sberbanke zadužio za još 600 milijuna eura. 



Todorićev koncern je lani samo za kamate morao isplatiti 1,45 milijarda kuna, gotovo kao i za bruto plaće svih zaposlenih, za koje je izdvojio 1,65 milijarda kuna. Od toga, za bruto plaće deset članova uprave Agrokora, na čelu s Ivicom Todorićem, lani je ukupno izdvojeno oko 50 milijuna kuna, što je 7,5 milijuna manje nego prije četiri godine, prema podacima kompanije.



Glasina prema kojoj Agrokor razmišlja o preseljenju proizvodnje sladoleda u srpski Frikom pokazala se netočnom, jer zagrebački Ledo, prema najnovijim neslužbenim vijestima, Todorić kani prodati Podravki, koja je u travnju već preuzela proizvodnju mesnih konzervi i pašteta iz PIK-a Vrbovec.


To navješćuje i moguće širenje Podravke koja je jako dugo stagnirala, osobito u doba afere Spice, u kojoj su sudjelovali i neki bivši članovi njezine uprave. Podravki su prihodi od prodaje u prvom polugodištu pali na 1,62 milijarde kuna, ili za 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njezina neto dobit smanjila se na 25 milijuna kuna, ili za 36 posto, prema izvješću kompanije. Otkako je upravljanje Podravkom prije dvije godine preuzeo Zvonimir Mršić, kompanija se naveliko konsolidira, ali je broj zaposlenih – kojih je 2011. imala oko 6.300 – danas smanjila za 1.750, kroz različite »programe zbrinjavanja«. 


I TDR bilježi pad 


Atlantic grupa na čelu s Emilom Tedeschijem povećala je prihode od prodaje na 2,5 milijarde kuna, za 2,4 posto u odnosu na prvo  polugodištu prošle godine. Neto dobit povećala je za gotovo 15 posto, na 131 milijun kuna. Iz izvješća kompanije razabire se da je povećanju prihoda najviše pridonijela prodaja delikatesnih namaza i Unileverovih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji.


Znatan skok ukupnih prihoda prijavila je Adris Grupa na čelu s Antom Vlahovićem. U prvih šest mjeseci iznosili su 1,93 milijardi kuna, a lani u istom razdoblju 1,37 milijardi, dok se dobit prije oporezivanja udvostručila, na 203 milijuna kuna. U izvješću rovinjske kompanije, koja je proljetos počela preuzimati Croatia osiguranje, nema detaljnijih informacija o tome koji su dijelovi grupe najzalsužniji za taj skok. Tvornica duhana Rovinj nastavila je bilježiti pad prodaje, jer je u prvom polugodištu smanjenja za dodatnih 12 posto. Njezini potrošači u Hrvatskoj i regiji navodno prelaze na jeftinije cigarete, zbog niže kupovne moći i sve viših poreza i trošarina. Prema kompaniji, svaki peti potrošač u BiH prešao je na korištenje rezanog duhana, a sličan trend je i u Hrvatskoj. Adris grupa kaže da snažno napreduje njezin Cromaris, koji je u prvom polugodištu prodaju povećao za 60, a izvoz za 88 posto.


Stezanje remena


Četiri najveće banke u Hrvatskoj nastavile su stezati remen. Samo je Zagrebačka banka u prvom polugodištu povećala neto dobit – na 565 milijuna kuna, ili za 43,4 posto, dok su joj poslovni prihodi porasli na 1,87 milijardi kuna, ili za 2,1 posto. Dobit Raiffeisen banke pala je na 84 milijuna kuna, ili za 66 posto, prema izvješću njezine središnjice iz Beča. Erste banci je neto dobit stanjena na 114,6 milijuna kuna, ili 9,4 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Prema izvješću Privredne banke Zagreb za prvo tromjesečje, PBZ-u je neto dobit pala na 163 milijuna kuna, što je 43 posto manje nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu.