Čak 43 posto ne slaže s tvrdnjom da država treba zatvoriti ona brodogradilišta koja ne mogu opstati na tržištu bez stalne pomoći.
ZAGREB Najveća briga hrvatskih građana vezana uz ulazak u Europsku uniju je skuplji život: velika većina uvjerena je da će cijene svih potrošačkih roba te komunalnih i drugih usluga znatno porasti.
Pokazalo je to terensko istraživanje koje je za Delegaciju EU provela agencija Ipsos Puls. S druge strane, neke »tradicionalne« brige hrvatske građane više ne muče, primjerice, da će hrvatski običaji i domaći proizvodi ulaskom u Uniju nestati.
Što se, pak, tiče brodogradnje, i dalje je 32 posto ispitanika uvjereno da je EU tražila od Hrvatske da zatvori brodogradilišta, dok se čak 43 posto ne slaže s tvrdnjom da država treba zatvoriti ona brodogradilišta koja ne mogu opstati na tržištu bez stalne pomoći.
Na naše pitanje je li iznenađen takvim rezultatima, šef Delegacije EU-a Paul Vandoren samo je podsjetio da je Hrvatska još 2006. preuzela obvezu ukidanja državnih potpora brodogradnji te istaknuo da neka brodogradilišta nisu vođena na održiv način.
Prema istraživanju Ipsos Pulsa, provedenom nakon zaključenja pregovora s EU-om, taj događaj nije pretjerano utjecao na potporu građana ulasku u Uniju. Dapače, među onima koji bi izašli na referendum potpora je u srpnju bila čak dva postotna poena manja nego u travnju, odnosno pala je sa 59 na 57 posto.
U cijeloj populaciji podrška je, pak, narasla sa 49 na 53 posto. Istovremeno, broj protivnika u cijeloj populaciji iznosi 40 posto, a među onima koji će sigurno izaći na referendum 37 posto. Te razlike u rezultatima između cijelog uzorka i samo onih koji su zainteresirani za referendum, pokazuju da je motivacija za izlazak na birališta veća kod zagovornika Unije, istaknuo je Bagić. Stoga je pozitivan ishod referenduma izgledan.
Najviše zagovornika članstva je među biračima HDZ-a, čak 69 posto, ali ih znatan broj – 42 posto – ima i među biračima HSP-a unatoč euroskeptičnoj retorici vodstva te stranke. Podjednaki broj građana očekuje štete i koristi od EU-a. Točnije, 31 posto vjeruje da će osobno imati više koristi, a 30 posto više štete. Ipak, gotovo polovica smatra da je životni standard građana u novim zemljama članicama porastao nakon ulaska u EU.
