Još lošije

Već 314 tisuća Hrvata nema dovoljno novca za tople stanove zimi, a situacija je sve gora

Jagoda Marić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Najgore prolaze samci, jer njih čak 19,1 posto nema dovoljno sredstava da zagrije svoje domove. Situacija je posebice loša kad su u pitanju žene - svaka peta žena koja živi sama ne može dovoljno zagrijati svoj dom



ZAGREB – Čak 314 tisuća građana Hrvatske živi u domovima koji zimi nisu dovoljno zagrijani jer za to nemaju novca. Pokazuju to podaci Eurostata koji se bavio time mogu li građani Europske unije sebi porušiti grijanje domova, a anketa je pokazala da u Hrvatskoj prošle zime to nije bilo u stanju 7,7 posto njezinog stanovništva.


To znači da prikladnu toplinu u zimskim mjesecima u svojim stanovima nema stanovništvo koje je gotovo jednako ukupnom broju stanovnika u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji. Otprilike je to kao da stanove ne mogu dovoljno zagrijati svi stanovnici Rijeke, Splita, Opatije i Crikvenice.


U Hrvatskoj je situacija nešto lošija nego godinu dana ranije kad je postotak onih koji ne mogu dovoljno zagrijati svoje stanove bio 7,4 posto i lošije je od prosjeka EU-a koji je 2018, odnosno prošle zime bio na 7,3 posto.




Ipak u Hrvatskoj je situacija puno bolja nego primjerice u Bugarskoj gdje sebi prikladno grijanje ne može omogućiti 34 posto stanovništva, Litvi gdje je taj postotak 28 posto, Grčkoj gdje je oko 23 posto ili susjednoj Italiji gdje je 14 posto.


Stanje je najbolje u Finskoj gdje primjereno grijanje sebi ne može priuštiti tek 1,7 posto stanovništva, Luksemburgu gdje je u takvoj situaciji 2,1 posto stanovništva te Estoniji i Švedskoj s 2,3 posto.


Naravno da mogućnost prikladnog grijanja ovisi i o primanju građana pa hladni domovi zimi više pogađaju one koji zarađuju manje. Eurostat je kao razdjelnicu uzeo primanje od 60 posto medijalne plaće, odnosno plaće koju prima do polovice zaposlenih, a ona je u Hrvatskoj oko 5.600 kuna.


Pokazalo se da čak 21,2 posto onih koji primaju manje od 60 posto tog iznosa, odnosno čija su primanja do 3.360 kuna, sebi ne može priuštiti zagrijane stanove. Iznos je to koji je za stotinjak kuna veći od minimalne plaće za ovu godinu. Među onima koji zarađuju više od tih 3.360 kuna grijanje si ne može priuštiti 4,5 posto stanovništva.


Najgore prolaze samci, jer njih čak 19,1 posto nema dovoljno sredstva da zagrije svoje domove, i tu se stanje značajno pogoršalo u odnosu na 2010. godinu kad je taj postotak bio 15,7 posto.


Situacija je posebice loša kad su u pitanju žene. Svaka peta žena koja živi sama izjasnila se da ne može dovoljno zagrijati svoj dom, dok je kod muškaraca taj postotak 17,6. Među svim skupinama u Hrvatskoj najviše su, naravno, pogođeni samci koji zarađuju ispod 3.360 kuna jer njih čak trećina sebi ne može priuštiti da dovoljno zagrije svoje domove.


Podaci Eurostata pokazuju da je stanje najgore kad su u pitanju samci ispod 65 godina koji zarađuju manje od 60 posto medijana, jer njih čak 36,8 posto živi u stanovima koji zimi dovoljno nisu topli budući da za to nemaju dovoljno novca.


Eurostat ovakve podatke za Hrvatsku objavljuje od 2010. godine kad je probleme s novcem za grijanje imalo 8,3 posto stanovništva, najveći je postotak onih koji nemaju dovoljno novca za grijanje bilo 2012. godine (10,2 posto) i od tada je taj postotak padao sve do 2018. godine kada je opet porastao.


U susjednoj je Sloveniji postotak onih koji nisu u stanju sebi osigurati dovoljno tople stanove tek 3,3 posto, a što se tiče ostalih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u Srbiji je takvih 10 posto, a u Sjevernoj Makedoniji gotovo četvrtina stanovništva nema novca da zimi adekvatno zagrije svoje stanove.