Grad: Rijeka
Danas: 15° djelomično oblačno
Sutra: 6° 14° djelomično oblačno
22. studenoga 2017.
Refinanciranje umjesto monetizacije

VLADIN ROADSHOW Marić lovi jeftinije kredite za dugove cestarskih tvrtki

Refinanciranje umjesto monetizacije autocesta / Foto Sergej DRECHSLER
Refinanciranje umjesto monetizacije autocesta / Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 14. studeni 2017. u 12:07 2017-11-14T12:07:13+01:00

Zdravko Marić pokušat će izdati obveznicu, budu li uvjeti povoljni i po visini kamate i po ročnosti. U bankarskom sektoru procjenjuju da bi nova obveznica trebala iznositi od 1,5 do 2 milijarde eura

ZAGREB - Umjesto monetizacije autocesta, što je predlagala Vlada Zorana Milanovića, sadašnja je Vlada odlučila veliki teret javnog duga cestarskih tvrtki pokušati riješiti njegovim refinanciranjem, odnosno zamjenom starih kredita novima, koji će imati povoljnije kamate i dulji rok otplate kako bi se na godišnjoj razini smanjio pritisak na javne financije. Ovaj tjedan pokazat će koliko će država biti uspješna u tome, jer je ministar financija Zdravko Marić sa suradnicima od jučer na roadshow po europskim financijskim središtima, gdje će pokušati izdati obveznicu koja bi zamijenila dobar dio postojećih dugova cestarskih tvrtki. Već u srijedu ili četvrtak bit će jasno je li ta turneja koja uključuje London, Milano, Frankfurt i München uspjela, koliki iznos duga je refinanciran, uz koju kamatu i koliku ročnost.

Očekivana ušteda

Ukupan dug Hrvatski autocesta, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka – Zagreb je veći od 5,2 milijarde eura i čini gotovo 14 posto ukupnog hrvatskog javnog duga, a u bankarskom sektoru mogu se čuti procjene da bi nova obveznica trebala iznositi od 1,5 do dvije milijarde eura kako bi to doista smanjilo pritisak koji dug tih kompanija radi na javne financije.

Uz to naši sugovornici dodaju da je ova i sljedeće godina u kojoj će zahvaljujući mjerama Europske centralne banke (ECB) na tržištu sigurno biti dobre prilike, pravo vrijeme da se refinancira na dulji rok barem dvije i pol milijarde eura tog duga i to onog s najlošijim uvjetima, duga koji dolazi na naplatu u ovoj i sljedećoj godini i onog koji je podignut s najvećim kamatama. Povoljnija kamata za jedan postotni bod na iznos od dvije i pol milijarde eura značila bi godišnju uštedu na kamatama od dvjestotinjak milijuna kuna. Tako da ne bi bilo iznenađenje da Ministarstvo financija, ako nova obveznica bude uspješna, krene sljedeće godine, najkasnije u proljeće izdati još jednu kojom će se refinancirati dug cestarskih tvrtki, kako bi ukupan iznos refinanciranja doista bio barem dvije i pol milijarde eura.

Butković: Sezonska cestarina ostaje

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ističe kako je u tijeku projekt cjelovitog cestovnog restrukturiranja čiji je dio i izdavanje euroobveznica.

– Cilj je stvaranje dugoročno održivog poslovnog modela s kojim će biti moguće servisirati obveze, a ukupan dug cestarskog sektora iznosi oko 5,5 milijardi eura. Nakon što smo odustali od monetizacije, odnosno prodaje autocesta, odlučili smo se za ovaj put, jer smatramo da autoceste moraju ostati u vlasništvu RH kao veliki razvojni potencijal države. Vlada je usvojila pismo sektorske politike u kojemu su nabrojane sve reforme koje moramo napraviti kako bi sustav bio održiv i stabilan, a neke od tih mjera su već donijete ove godine.

U tom paketu je i jučerašnja odluka o spajanju HAC ONC-a i HAC u jednu integriranu tvrtku pored čega će do kraja ove godine oko 200 djelatnika otići iz sustava uz poticajne otpremnine. Također će se smanjivati i troškovi održavanja, te će i dalje ostati na snazi odluka o uvođenju sezonskih cijena cestarine. Procjena je da ćemo do kraja godine ostvariti povećanje prihoda u naplati cestarine od približno 300 milijuna kuna i ta je odluka bila neophodna. Posao koji obavlja Ministarstvo financija na izdavanju euroobveznica također je dio reformi i u tom procesu očekujemo značajne uštede – kazao je Butković. (D. P.)

Procjenjuju i da bi ročnost mogla biti i do 15 godina, a kamata oko tri posto, odnosno da je moguće da bude nešto niža od tog iznosa, ali i »mrvicu veća« ovisno koliku će ročnost postići hrvatska delegacija. Zadnja obveznica koju je država ove godine izdala na deset godina u iznosu od 1,25 milijardi eura bila je uz kupon od tri posto.

Naši sugovornici iz Ministarstva financija oprezni su kad su procjene u pitanju te ne žele unaprijed govoriti ni o kamatama ni ukupnom iznosu obveznice, ali kažu da neće pristati na uvjete koji za Hrvatsku neće biti povoljni ni po visini kamate ni po ročnosti. Na pitanje hoće li država pri izdanju ove obveznice iskoristiti jamstvo od 350 milijuna eura koje je za cestarske tvrtke dogovorila kod Svjetske banke, naši sugovornici nisu direktno odgovorili, napominjući da je Svjetska banka partner, ali da bi izdanje moglo imati jednostavnu strukturu, što znači i da bi se jamstvo te institucije moglo koristiti možda u sljedećoj fazi refinanciranja.

Dulji rok otplate

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da su ova i sljedeća godina razdoblje u kojem bi Hrvatska dobrim refinanciranjem duga, mogla postići veće uštede na kamatama, nego što bi to donijelo rezanje bilo kojih drugih rashoda u državnom proračunu. Dodaje i da bi probijanjem granice ročnosti od deset godina, što je najdulja otplata inozemne obveznice, Hrvatska mogla rastegnuti i otplatu duga, pa bi možda nova obveznica mogla biti izdana i na 15 godina. Zemlje usporedive s Hrvatskom već imaju dulji rok otplate obveznica pa tako, primjerice, Češka ima obveznice izdane na 15 i 20 godina, Slovačka na 20 godina, Poljska na 12 godina, Mađarska na 15 godina, dok primjerice Portugal ima i 30-godišnje obveznice, kao i Španjolska Njemačka ili SAD. Švicarska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju pedesetogodišnje obveznice. Hrvatska već ima 15-godišnju obveznicu, ali ona je izdana na domaćem tržištu ove godine u srpnju uz kamatu od 3,25 posto.

Lovrinčević napominje i da ovaj slučaj ponovo aktualizira pitanje centraliziranja upravljanja dugom jer se pokazuje da javne tvrtke čiji se dug sada zamjenjuje ne mogu uspješno izvesti refinanciranje bez pomoći države te da bi jedno središnje mjesto s kojeg bi se upravljalo javnim dugom. To se osim na javne tvrtke, napominje on, odnosi i na lokalnu zajednicu, a sigurno bi takvo upravljanje donijelo svima povoljnije uvjete zaduženja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka