Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Nitko nema volje

VELIKO ISTRAŽIVANJE POKAZALO Ni građani, ni političari u Hrvatskoj ne žele decentralizaciju

Foto D. Kovačević
Foto D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 3. listopad 2018. u 7:33 2018-10-03T07:33:35+02:00

Istraživanju se odazvalo 43 posto gradova i općina, a njih 32 posto ne želi provesti ni jednu decentraliziranu funkciju, 58 posto nije provelo ni jednu decentraliranu funkciju, a sve funkcije provelo je tek šest posto gradova i općina

ZAGREB Trećina jedinica lokalne samouprave, gradova i općina, ne želi provesti niti jednu decentraliziranu funkciju, a gotovo 60 posto njih nije provelo ni jednu decentralizacijsku funkciju. To pokazuju rezultati istraživanja »Stanje i budućnost decentralizacije u Hrvatskoj« koje su zajednički proveli Centar za demokraciju i pravo »Miko Tripalo«, Udruga gradova i Zaklada »Friedrich Ebert Stiftung«.

Istraživanju se odazvalo 43 posto gradova i općina, a njih 32 posto ne želi provesti ni jednu decentraliziranu funkciju, 58 posto nije provelo ni jednu decentraliranu funkciju, a sve funkcije provelo je tek šest posto gradova i općina. Među decentralizirane funkcije spadaju obrazovanje, zdravstvo, vatrogastvo, izdavanje građevinskih dozvola, socijalna skrb, održavanje javnih cesta.

Nema kapaciteta

Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta predstavljajući rezultate posebno se osvrnuo na spomenutih 32 posto koji ne žele provesti ni jednu decentraliziranu funkciju ustvrdivši da bi, da trećina djece kaže da ne želi ići u školu, nastala golema uzbuna. Osim toga, 28 posto anketiranih općina i gradova navelo je da nema kapaciteta za decentralizaciju, a njih deset posto ne vidi koristi od nje. Đulabić je konstatirao da je riječ o zbunjujućoj decentralizaciji u kojoj većina ne sudjeluje. Preporuka je istraživanja da prosječna jedinica lokalne samouprave ubuduće ima najmanje 20.000 stanovnika, a ne 7.700 koliko ih ima danas.

Na stanje decentralizacije u Hrvatskoj osvrnuo se i Ivan Koprić, profesor na istoj Katedri na kojoj je i Đulabić. Ustvrdio je da prave volje za decentralizaciju nikada nije bilo, »ova zemlja ne želi decentralizaciju«.

Društveni eksperiment

– Mi ne znamo decentralizirati, ni što, ni kako to uspješno provesti – kazao je Koprić. Naveo je da se centralna država mora odreći odlučivanja o svemu, to je početak svake decentralizacije, a ona se ne želi odreći ovlasti. Poteškoća jest i u tome što ni građani ni političari ne žele decentralizaciju. Političari zato što bi smanjila potreban broj profesionalnih političara, a građani zato što ne znaju što bi odlučivali, o čemu i kako, što je posljedica toga što ih tome nitko nije učio i naučio.

Koprić je kazao da je u takvim okolnostima protiv decentralizacije jer teritorijalni ustroj nije pripremljen, građani nisu spremni, ne postoji opće uvjerenje, potreba da se razgovara o lokalnoj samoupravi.

– Decentralizacija je društveni eksperiment koji mnogo košta, a ako unaprijed znamo da neće biti uspješna, zašto ići u trošak – zapitao se Koprić. On osobno jest za decentralizaciju jer ona, kako tvrdi, dugoročno doprinosi demokratizaciji, ali je zato treba napravit kako spada.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija