ZAGREB Prije gotovo 15 godina, Šveđani su na referendumu odlučivali treba li Švedska zamijeniti nacionalnu valutu eurom. Odaziv je bio velik, više od 80 posto, a pobjedili su protivnici prelaska na zajedničku europsku valutu. Tako se i danas u Švedskoj plaća švedskim krunama, iako formalno ta skandinavska država nema izuzeća od uvođenja eura, za razliku od Danske i Velike Britanije koje nisu obvezane pristupiti eurozoni.

Ustavne promjene

Talijanske lire već odavno nisu u opticaju, ali se, zahvaljujući recentnim političkim zbivanjima, i u Italiji u posljednje vrijeme pojavilo pitanje hoće li ta država ostati članica eurozone. Stranke koje su došle na vlast nisu pretjerano raspoložene prema euru, a u kampanji za nedavne izbore koketiralo se i s mogućim referendumom o tom pitanju. No, većina Talijana, čini se, navikla se na euro i ne žele da zemlja napusti eurozonu. Rezultati dviju anketa, kako prenosi Hina, pokazali su da između 60 i 72 posto talijanskih građana želi zadržati Italiju u eurozoni.

U Hrvatskoj je, naravno, službena valuta još uvijek kuna, no Vlada planira da Hrvatska za dvije godine uđe u tečajni mehanizam koji se smatra »čekaonicom« za uvođenje eura. U pregovorima o ulasku u Europsku uniju, Hrvatska, kako je poznato, u pogledu eura nije ni tražila izuzeće. »Od svake nove članice Europske unije, pa tako i od Hrvatske, koja se na to obvezala u svom pristupnom ugovoru, očekuje se da prihvati euro kada za to ispuni uvjete«, pojasnio je u uvodu Vladine strategije za uvođenje eura premijer Andrej Plenković.

Može li taj plan poremetiti eventualni referendum o tom pitanju? I bi li takav referendum uopće bio moguć ako budu prihvaćene promjene Ustava koje predlaže SDP, a kojima je, među ostalim, predviđeno da se referendum ne može raspisati o pitanjima »koje se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora«? Međunarodni ugovor u ovom slučaju predstavljao bi ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Autor SDP-ovog prijedloga ustavnih promjena, potpredsjednik stranke Peđa Grbin smatra kako se o uvođenju eura u Hrvatskoj ni po sada aktualnim propisima referendum ne može raspisati. Zašto? Zato jer je već održan, 22. siječnja 2012. godine.

– Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu uvođenja eura – objašnjava Grbin. Ta obveza, objašnjava, bila je dio ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

– Da bi stupio na snagu taj je ugovor morao proći dva glasovanja u Hrvatskom saboru i referendum – prisnažuje Grbin.

Iznad zakona

O tome govori i članak 141 Ustava RH, koji kaže kako su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona.

– Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava – kaže se u tom članku Ustava.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić je, govoreći o inicijativi za referendumu o izlasku iz Istanbulske konvencije za N1 kazala kako međunarodni ugovor mogu otkazati isključivo državna tijela.

– Zamislite ugovor koji se nama ne sviđa, ne želimo više pravosudno surađivati sa Srbijom, Crnom Gorom, pa ne želimo Vatikanske ugovore. Može li narod odlučivati o otkazivanju međunarodnih ugovora? Naravno da ne, jer Ustav ograničava sve pa čak i narod – kazala je Barić.

Ukratko, što se tiče eura, Hrvatska ga, kao ni poštivanje ostalih detalja ugovora o pristupanju Europskoj uniji, ne može izbjeći – referendumom.

Eurobarometar: Polovina Hrvata protiv eura

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, hrvatski građani nisu entuzijastični kad se radi o uvođenju eura. Dapače, anketa je pokazala da je 47 posto ispitanika za uvođenje eura, a 50 posto protiv. Velika većina, 74 posto, smatra da Hrvatska nije spremna za euro. U pogledu prelaska na europsku valutu, građani najviše strahuju od namještanja cijena – drugim riječima, od poskupljenja. No, u isto vrijeme 84 posto anketiranih procjenjuje da će se moći prilagoditi zamjeni kuna eurima.

Švedski poučak

Švedska je u EU ušla 1994. godine i u svom pristupnom ugovoru imala je obvezu ulaska u eurozonu kad za to zadovolji ekonomske kriterije. No, Šveđani su »rupicu« našli u obveznom tečajnom mehanizmu za uvođenje eura (ERM 2) u kojem zemlja kandidat mora provesti dvije godine – za ulazak u taj mehanizam Švedska drži da je dobrovoljan. Kako su na referendumu glasali protiv eura, ta skandinavska zemlja i dalje koristi svoju valutu, švedsku krunu, iako se euro može koristi kao sredstvo plaćanja u nekim trgovinama, hotelima i restoranima.

No, očito je da za ovakav način izbjegavanja obveze iz ugovora o pristupanju mora postojati prvo snažna politička volja među svim važnijim strankama, a osim Živog zida, teško je u Hrvatskoj naći bitniju političku stranku koja bi se, u situaciji kad je domaće gospodarstvo ionako visoko eurizirano, založila za zadržavanje kune.