Usporedba minimalca u Hrvatskoj i EU: Ni ono što predlažu sindikati ne omogućuje normalan život

Foto S. Drechsler

U Njemačkoj ili Nizozemskoj prosječna je plaća veća nego u Hrvatskoj i s njom se može dostojno živjeti. Kod nas se s prosječnom plaćom ne da živjeti, upozoravaju sindikati

ZAGREB Kad bi Vlada poslušala sindikate i povećala minimalnu plaću na 50 posto prosječne plaće, Hrvatska bi se svrstala među europske države s najvišim minimalcima u odnosu na prosječnu plaću. Takav omjer na snazi je u samo nekoliko europskih država, među njima u susjednoj Sloveniji ili Grčkoj. Najveći je nesrazmjer između minimalne i prosječne plaće zabilježen u Češkoj, gdje prva iznosi samo 31,7 posto od prosječne, a slijede Estonija s 33,5 posto, Rumunjska (34,2 posto), Španjolska (34,7 posto) te Hrvatska s 38 posto.

Predloženim rastom minimalca na 50 posto prosječne plaće, hrvatski bi radnici, da ne bude zabune, još uvijek stajali daleko slabije u odnosu na, primjerice, slovenske radnike koji primaju dvostruko veći iznos minimalne plaće od naših radnika.

Raspoloživi dohodak

Prema podacima Eurostata, početkom godine minimalci u Europi kretali su se u rasponu od 215 eura u Bugarskoj do čak 1.923 eura u Luksemburgu. Minimalne plaće niže od 500 eura mjesečno, osim Hrvatske, imaju i Rumunjska, Litva, Češka, Mađarska, Latvija, Slovačka, Estonija i Poljska, dok poslodavci zapadnoeuropskih država, Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Velike Britanije i Irske, svoje radnike plaćaju najmanje 1.000 eura mjesečno. Sindikalni čelnici upozoravaju na činjenicu da je u Hrvatskoj i prosječna plaća takva da se s njom jedva može preživjeti, pa usporedbe s razvijenijim europskim državama ne daju pravu sliku položaja hrvatskih radnika. – U Njemačkoj ili Nizozemskoj prosječna je plaća daleko veća nego u Hrvatskoj i s njom se može dostojno živjeti. Kod nas se s prosječnom plaćom ne da živjeti – ilustrira Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Minimalna plaća kakvu predlažu iznosila bi 3.869 kuna bruto, a kad se od toga oduzmu porezi i doprinosi te druga davanja, pala bi ispod 3.000 kuna. »To je izrazito mali iznos«, upozorava Sever, jer velik dio građana osim drugih troškova opterećen je i kreditima, što realnu plaću čini još nižom. – Treba gledati raspoloživi dio dohotka. Statistike se ne bave zaduženošću plaće, a da se odbije još i rata kredita, plaće bi bile na još nižoj razini – ističe predsjednik NHS-a.

Sindikalci su čvrsti u stavu da minimalna plaća mora značajno rasti, i ne žele licitirati postocima. Prema računici SSSH, minimalna plaća za koju se zalažu sindikati iznosila bi 3.080 kuna neto. Taj je iznos, tvrdi šef SSSH Mladen Novosel, minimum koji bi država morala zajamčiti svojim radnicima ako želi spriječiti njihov odlazak iz zemlje.

– Ne razmišljamo o odstupanju, želimo ozbiljno povesti razgovore. Otkad smo formirali sustav minimalne plaće, bezuspješno govorimo da postoji dio sustava koji radnike ne može plaćati više, ali postoji i dio sustava koji to može, ali neće. Došlo je vrijeme da se o tome ozbiljno razgovara, povećanje minimalne plaće je imperativ – ističe Sever. I na razini EU-a, dodaje, počinje se na to drukčije gledati, jer veće plaće znače veću kupovnu moć, otvaraju put za nova radna mjesta i omogućuju zamah gospodarstva.

Porezna reforma

Porezna reforma koju oni s najnižim plaćama neće uopće osjetiti dodatni je razlog za rast minimalca, smatra Novosel. Rast minimalne plaće na 50 posto prosječne predviđen je, dodaje, u završnim odredbama Zakona o minimalnoj plaći iz 2013. godine, a preporuka je Europske komisije i Europske konfederacije sindikata.

– Za neke je poslodavce to možda puno, ali previše je onih koji svoju konkurentnost temelje jedino na cijeni rada, a ne ulažu ništa u opremu, modernizaciju, kvalitetniji menedžment… Imamo tvrtke koje radnicima isplaćuju minimalac, a ostvarenu dobit od 10 ili 15 milijuna kuna ne investiraju u razvijanje tehnologije, nego negdje drugdje – argumentira Novosel. Dodatni je argument njihovom zahtjevu, kaže, to što minimalnu plaću danas prima samo pet posto ukupnog broja zaposlenih, ili 50-tak tisuća radnika. »Nema nikakvog razloga da se ne napravi taj korak, i ne namjeravamo od njega odustati. Ako su vladajući obećavali rast minimalca u predizbornoj kampanji, ne vidim u čemu je sada problem«, zaključuje predsjednik SSSH.

Pregovori o iznosu minimalne plaće nastavit će se ovaj tjedan.