Značajan rad

Uspjeh s Ruđera: Hrvatski znanstvenici razjasnili drevni mehanizam hranjenja stanica

Vedrana Simičević

arhiva NL

arhiva NL

Kako se navodi u priopćenju s IRB-a, autori su pokazali su da endocitoza, tj. stanična internalizacija većih količina krutina i tekućina, u amebi Dictyostelium ovisi o proteinu forminu G, čiju aktivnost reguliraju male GTP-hidrolaze RasG i RasB 



Znanstvenici Instituta »Ruđer Bošković«, dr. sc. Vedrana Filić Mileta i dr. sc. Igor Weber, uspjeli su u suradnji s kolegama s Medicinskog fakulteta u Hannoveru razjasniti drevni mehanizam hranjenja stanica. Njihov rad objavljen u časopisu »Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America« prepoznala je i ugledna međunarodna referentna baza »Faculty of 1000 Prime«, uvrstivši ga na listu izuzetno značajnih radova jer se ovim rezultatima otkriva potencijalni cilj za nove lijekove.


Kako se navodi u priopćenju s IRB-a, autori su pokazali su da endocitoza, tj. stanična internalizacija većih količina krutina i tekućina, u amebi Dictyostelium ovisi o proteinu forminu G, čiju aktivnost reguliraju male GTP-hidrolaze RasG i RasB. To je prvi otkriveni slučaj regulacije formina pomoću Ras proteina i njihove važne uloge u endocitozi, a mogao bi imati utjecaj na istraživanja razvoja tumora zbog srodnosti spomenutih Ras proteina s humanim proto-onkoproteinom KRas.


– Uz iznimku specijaliziranih fagocitnih stanica imunonosnog sustava koje čiste organizam od patogenih čestica, većina stanica u ljudskom organizmu ne izvodi endocitozu na velikoj skali. Naša otkrića u istraživanom modelnom organizmu, amebi Dictyostelium, daju naslutiti da je aktivacija formina i endocitoze putem proteina Ras ostala evolucijski sačuvana u ovom profesionalnom fagocitnom organizmu, dok je u višim organizmima poprimila druge oblike i funkcije. Zanimljivo je, međutim, da hiperaktivirana signalizacija mutiranih proteina Ras, koja se javlja u tumorima najrazličitijeg porijekla, može dovesti do buđenja ovog drevnog mehanizma makropinocitoze i time doprinijeti hranjenju i rastu tumora. Stoga, izgleda da rasvjetljavanje sličnosti i razlika bazičnih mehanizama endocitoze između jednostavnih modelnih organizama poput ameba i stanica sisavaca može pridonjeti boljem razumijevanju ovih životno važnih procesa – pojasnila je dr. sc. Vedrana Filić Mileta.




U obrazloženju F1000 Prime koju čini preko 8.000 znanstvenika s područja biologije i medicine, kaže se da »rad predstavlja izuzetno važan korak u razumijevanju procesa fagocitoze«.