ZAGREB – Prošle godine provedena su 642 javna savjetovanja o zakonima i drugim propisima, a Ured za udruge uočio je »konstantan napredak u provedbi savjetovanja, kako u povećanju broja akata koji se postavljaju na javno savjetovanje, tako i kvalitativan napredak u poštivanju standarda savjetovanja«. U Izvješću o provedbi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u 2016. godini rasprava je najčešće provođenja o pravilnicima (266 akata), slijede zakonski akti o kojima su oglašena 131 savjetovanja, a svi zainteresirani mogli su se izjasniti i o 138 ostalih vrsta akata, 45 procjena učinaka propisa, 38 uredbi i 34 strateška dokumenta.

Središnje mjesto za provedbu savjetovanja je portal e-savjetovanja. Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da savjetovanje traje 30 dana, osim iznimno, ali i prošle je godine, usprkos poboljšanjima, ta iznimka bila pravilo. Naime, savjetovanje je do 30 dana trajalo u 477 slučajeva, dok je 165 savjetovanja trajalo 30 ili više dana. To znači da je predviđeni rok savjetovanja poštivan u četvrtini slučajeva, što je ipak više nego 12 posto koliko je zabilježeno 2015. godine. Ured za udruge u Izvješću navodi da se puko kašnjenje u izradi nacrta akta ne može smatrati opravdanim razlogom za skraćivanje vremena savjetovanja. 

– Drugim riječima, skraćeno trajanje savjetovanja nije prihvatljivo ako se ono događa uslijed nekvalitetnog planiranja rada u tijelu, navodi Ured za udruge. U postupcima savjetovanja lani je sudjelovalo 4.105 fizičkih i pravnih osoba. Oni su dostavljali svoje komentare na zakone i druge propise, a najveći broj podnositelja su pojedinci, njih čak 3.055. Komentare je dostavilo i 248 zainteresiranih udruga, zatim 241 jedinica lokalne i područne samouprave, 237 trgovačkih društva, 134 ustanove. Broj provedenih savjetovanja je povećan u odnosu na 2015. godinu, ali je broj podnositelja komentara manji za 30 posto. Razlog za to u Uredu za udruge vide u tome što je većina savjetovanja provedena o tehničkim dokumentima, poput pravilnika, uputa, smjernica, a zakonodavna aktivnost, koja pobuđuje najveći interes, lani je bila smanjena.

Tako se prošlogodišnja politička nestabilnost odrazila i na učestalost slanja komentara na prijedloge propisa. Svi podnositelji komentara dostavili su 12.856 komentara. Prihvaćeno ih je 1.392, odnosno 11 posto. Djelomično je prihvaćeno 718 komentara, a nije ih prihvaćeno 3.330. U provedbi savjetovanja 4.432 komentara je primljeno na znanje, a na njih 2.984 nije odgovoreno. Razlog za velik broj komentara koji su primljeni na znanje ili na njih nije odgovoreno Ured za udruge pronalazi u specifičnim okolnostima »koje su dovele do toga da se od brojnih akata koji su postavljeni na savjetovanje odustalo, to jest nisu upućeni u daljnju proceduru, pri čemu su svi zaprimljeni komentari primljeni na znanje«. Neodgovoreni komentari odnose se ponajprije na akte na koje se nadležna tijela tek trebaju očitovati.